Uskoro ćemo se oprostiti od ljeta, a prehlade, kašalj i promuklost će biti u porastu. S prehladama se povećava i potrošnja dezinficijensa. Međutim, dezinficijense treba koristiti što je manje moguće, savjetuje austrijska Savjetodavna tvrtka za zaštitu okoliša. Deterdženti i sredstva za čišćenje s antimikrobnim ili baktericidnim aditivima obično nisu potrebni u kućanstvu.
"Stan nije bolnica. Dezinficijensi nisu potrebni u privatnim kućanstvima, osim u iznimnim medicinskim slučajevima. Smanjenje njihove upotrebe također smanjuje stvaranje otpornih klica", kaže Harald Brugger, ekotoksikolog u konzultantskoj tvrtki za zaštitu okoliša.
Pretjerana upotreba dezinficijensa može dovesti do stvaranja rezistentnih mikroorganizama, koji se tada više ne mogu uništiti uobičajenim dezinficijensima. To može otežati medicinsku skrb. Osim toga, dezinficijensi završavaju u otpadnim vodama i mogu ubiti bakterije koje se koriste za čišćenje u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda. To bi moglo narušiti pročišćavanje vode.
Pravilno pranje ruku sapunom dovoljno je za obranu od potencijalnih patogena, navodi se u priopćenju za javnost konzultantske tvrtke za zaštitu okoliša: Kako biste to učinili, navlažite ruke, nasapunajte ih 30 sekundi i dobro očistite prostore između prstiju, stražnjeg dijela ruku i palca.
Obični sapuni i sredstva za čišćenje uklanjaju patogene - ali za razliku od dezinficijensa, oni ne sadrže baktericidne biocide. Ako se sapunima, sredstvima za čišćenje, deterdžentima za odjeću ili deterdžentima za pranje posuđa dodaju antibakterijske tvari, to ne donosi nikakvu dodatnu korist, već šteti okolišu.
Prema savjetodavnoj tvrtki za zaštitu okoliša, dezinficijensi se smiju koristiti samo ako je dezinfekciju naredio liječnik. Osim toga, treba paziti da se ne prekorači navedena količina i vrijeme izlaganja. Predoziranje je štetno za okoliš, a u slučaju sredstava za dezinfekciju ruku i za našu kožu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....