Svakih 30 minuta filtriraju svu krv u vašem tijelu; znate li kako rano otkriti i usporiti kroničnu bolest bubrega?

Znate li da vaši bubrezi svakih 30 minuta filtriraju svu krv u tijelu? Jasno je stoga koliko značajnu funkciju imaju u normalnom funkcioniranju našeg organizma, ali i koliko bismo im pozornosti trebali posvećivati i brinuti o njihovom besprijekornom radu.

Od 2006. godine svakog drugog četvrtka u ožujku obilježava se Svjetski dan bubrega, globalna kampanja koju su osmislili Međunarodno nefrološko društvo i Međunarodna federacija zaklada za bubrege, a svrha kampanje je osvijestiti važnost bubrega u očuvanju zdravlja, smanjiti učestalost kronične bubrežne bolesti i njezin štetan učinak na pojedinca, njegovu obitelj i društvo.

‘Jesu li tvoji bubrezi OK?‘

Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora i ove godine organizira obilježavanje Svjetskog dana bubrega, ovog puta pod sloganom ‘Jesu li tvoji bubrezi OK? Otkrij bolest rano - zaštiti svoje zdravlje!‘. Procjenjuje se da trenutačno kronična bubrežna bolest pogađa više od 850 milijuna ljudi diljem svijeta, a predviđa se kako će do 2040. godine postati peti vodeći uzrok smrti, što ukazuje na potrebu za strategijama borbe protiv bubrežnih bolesti na globalnoj razini.

Kronična bubrežna bolest je postupni gubitak funkcije bubrega tijekom više mjeseci ili godina, dijagnosticira se pretragama urina i krvi, koje su vrlo jednostavne, a mogu puno značiti za usporavanje bolesti, koja ima pet stadija. Kroničnu bubrežnu bolest često nazivaju i ‘tihim ubojicom‘ jer većina bolesnika nema simptome u ranim stadijima bolesti. Osoba može izgubiti do 90 posto bubrežne funkcije prije nego što se pojave prvi simptomi.

Uzroci kronične bubrežne bolesti su raznoliki, a mogu biti i rezultat kombinacije različitih zdravstvenih stanja. Među uzrocima kronične bolesti bubrega ističu se dijabetes, visoki krvni tlak i pretilost no ona može nastati i uslijed imunološki posredovanih oštećenja, infekcija i štetnog djelovanja lijekova. Kronična bubrežna bolest često može dovesti do raznih komplikacija, uključujući bolesti krvožilnog sustava i rane smrti.

Prevencija i edukacija

Budući da su statistike i predviđanja vezana za kroničnu bubrežnu bolest poražavajuća, obilježavanjem Svjetskog dana bubrega želi se podići svijest o potrebi za poduzimanjem hitnih koraka u prevenciji i edukaciji. Upravo zato, ovogodišnji fokus obilježavanja je rano otkrivanje kronične bubrežne bolesti te osvješćivanje o tome kako rane intervencije mogu pomoći pri usporenju razvitka i napredovanja bolesti.

Kako se procjenjuje da kronična bubrežna bolest pogađa više od 10 posto svjetske populacije, važno je naglasiti da preventivni pregled bubrega može znatno promijeniti budućnost liječenja bolesnika kroz olakšanje daljnjih načina liječenja, moguće izbjegavanje dijalize ili transplantacije te smanjenje rizika od komplikacija.

Trenutačno proživljavamo tihu epidemiju kronične bubrežne bolesti, koja je najzanemarenija kronična nezarazna bolest. Bolesnici s ovom bolešću imaju veću šansu umrijeti od kardiovaskularnog incidenta nego dočekati dijalizu, a za uspješan program ranog otkrivanja kronične bubrežne bolesti ključna je suradnja liječnika obiteljske medicine i nefrologa.

U Hrvatskoj imamo i novi, uspješan program koji doprinosi ostvarivanju tog cilja, panel za program ranog otkrivanja bubrežne bolesti, koji je nastao je u suradnji Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju i Koordincije hrvatske obiteljske medicine.

Oko 300.000 oboljelih u Hrvatskoj

Panel za kroničnu bubrežnu bolest omogućava: identifikaciju i praćenje bolesnika s bubrežnom bolesti; identifikaciju i kontrolu čimbenika rizika i komplikacija; optimalan izbor dijagnostičke obrade ovisno o stadiju bolesti; preporuku optimalne terapije (uključujući i prehranu) i izbor adekvatnih doza lijekova prema eGFR; pravovremeno upućivanje nefrologu; edukaciju svih čimbenika sustava nefrološke skrbi i standardizaciju nefrološke skrbi na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.

Važno je naglasiti kako je program već sada iznimno uspješan: u šest mjeseci već je implementiran u 2000 ordinacija obiteljske medicine i njime je do sada obuhvaćeno čak 10.500 pacijenata koji su upisani u panel. Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 300 tisuća osoba oboljelih od kronične bubrežne bolesti, u raznim fazama oboljenja. Prema podacima Hrvatskog registra nadomještanja bubrežne funkcije, u nas godišnje oko 500 novih bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju. Oko 4000 kroničnih bubrežnih bolesnika liječi se jednim od oblika nadomjesnog bubrežnog liječenja.

Kućna hemodijaliza novi je oblik terapije za koji se očekuje da će uskoro postati dostupan hrvatskim pacijentima. Najbolje preživljenje i najbolju kvalitetu života imaju pacijenti nakon uspješne transplantacije bubrega. Kućna hemodijaliza radi mogućnosti češćeg provođenje i bolje prilagodbe potrebama bolesnika rezultira boljim preživljenjem, manjom potrebom za lijekovima, boljim krvnim tlakom te boljom kvalitetom života i omogućuje kvalitetniju organizaciju radnog dana što je osobito važno za veliki broj radno sposobnih pacijenata. Bolesnici su i mobilniji te imaju slobodu putovanja s obzirom da se uređaj za dijalizu može transportirati.

Kućna hemodijaliza

- Ministarstvo zdravstva je nakon višegodišnjih nastojanja i stručnih preporuka Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju dalo zeleno svjetlo za uvođenje metode kućne hemodijalize u RH, a momentalno je u tijeku proces odobrenja prvih uređaja od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Potom će se u centrima za hemodijalizu bolesnici educirati o postupku kućne hemodijalize, što otprilike traje oko dva mjeseca i nakon toga mogu samostalno započeti s postupcima hemodijalize u kućnim uvjetima – pojašnjava doc. prim. dr. sc. Ivana Kovačević Vojtušek, dopredsjednica Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, koje svake godine javnozdravstvenim akcijama obilježava Svjetski dan bubrega.

Većina je kliničkih studija i analize registara bolesnika na nadomjesnoj bubrežnoj terapiji pokazala znatno duže preživljenje bolesnika na kućnoj hemodijalizi u odnosu na bolesnike koji se dijaliziraju u centrima.

Očekivani učinci uvođenja kućne hemodijalize u Hrvatskoj uključuju za bolesnike bolju dostupnost dijalize što je u hrvatskim uvjetima važno (otočko stanovništvo, stanovništvo udaljeno od dijaliznih centara); duže očekivano trajanje života, smanjenje smrtnosti ukupno i od kardiovaskularnih uzroka; povoljan utjecaj na kliničke ishode (krvni tlak, srčanu funkciju, anemiju, spavanje, osjećaj umora); manji rizik za infekcije i hospitalizacije; bolju kvalitetu života (slobodniji unos hrane i pića, nema potrebe za redovitim putovanjem u dijalizni centar, mogućnost putovanja); veću produktivnost i lakše ostvarivanje/zadržavanje radnog odnosa, kao i sigurnost postupka.

Vodeći po broju donora

Naravno, uvođenje kućne hemodijalize ima povoljne učinke i na zdravstveni sustav kroz manju potreba za osobljem i prostorom u dijaliznim centrima; manji rizik od infekcija i hospitalizacija; dugoročno nižu cijena liječenja zbog boljih kliničkih ishoda, niže putnih troškova bolesnika te povećanu produktivnosti bolesnika (zaposlenost); ‘zelena nefrologija‘ označava i manji štetni utjecaj na okoliš zbog manje potrebe za putovanjem u dijalizni centar te manje potrošnje električne energije.

Transplantacije su još jedan uspješan program u hrvatskoj nefrologiji, to je najbolji način liječenja završnog stupnja kronične bubrežne bolesti. U Hrvatskoj se izvodi još od 1971. godine (Rijeka), a danas u čak četiri središta – dva u Zagrebu (KB Zagreb i KB Merkur), u KBC-u Osijek i u KBC-u Rijeka.  U Hrvatskoj su u 2024. godini transplantirana ukupno 144 bubrega što znači da su 144 bolesnika dobila novi bubreg. Ti su bubrezi dobiveni većinom od umrlih donora, a rjeđe od živih (članovi obitelji). Neke transplantacije bile su istodobne transplantacije još nekog organa osim bubrega (gušterača, jetra, srce).

Hrvatska je po stopi donora nakon utvrđene moždane smrti od 32 na milijun stanovnika vodeća zemlja u Eurotransplantu, čija je članica od 2007. godine. Također je već petnaestak godina u europskom i svjetskom vrhu po stopi transplantacija bubrega na milijun stanovnika. To je rezultat entuzijastičnog rada svih uključenih u transplantacijski postupak i njegovu organizaciju, ali i izvrsnog opt-out zakona o darovanju organa u slučaju moždane smrti, koji kaže da je svaki građanin Hrvatske potencijalni donor organa za transplantaciju ako se za života tome nije protivio. Svakako je ovaj uspjeh rezultat i članstva u Eurotransplantu kao i postojanja koordinatora za transplantaciju u bolnicama iz kojih se regrutiraju donori.

Uskoro transplantacija u KBC-u Split

Uskoro bi se transplantacije bubrega trebale početi obavljati i u KBC-u Split, a taj korak značajno će doprinijeti skrbi velikog broja bolesnika koji su do sada radi transplantacijskog liječenja morali putovati.

- Završen je proces inspekcijskog nadzora vezanog uz dobivanje dozvole za provođenje transplantacije bubrega i u ovom trenutku smo u radosnom iščekivanju izdavanja licence za transplantaciju bubrega – kazala nam je dr. Kovačević Vojtušek, iskusna transplantacijska nefrologinja na Zavodu za nefrologiju, dijalizu i arterijsku hipertenziju KBC-a Split, u koji je došla prije dvije godine iz Zagreba.

A svi koji žele posvetiti dužnu pozornost svojim bubrezima i njihovom radu kako bi spriječili pojavu i progresiju kronične bubrežne bolesti, trebali bi redovito kontrolirati šećer u krvi i krvni tlak, živjeti aktivnim životom, konzumirati manje soli, zdravo se hraniti – preporučuje se mediteranska prehrana, unositi dosta tekućine, ne pušiti, održavati optimalnu tjelesnu težinu...

Funkciju bubrega treba obavezno provjeriti ukoliko se ima jedan ili više faktora rizika: šećernu bolest, visoki krvni tlak, prekomjernu težinu ili ako je netko u vašoj obitelji liječen zbog kronične bubrežne bolesti, a doc. prim. dr. sc. Ivana Kovačević Vojtušek posebno naglašava da treba izbjegavati nekontrolirano uzimanje bezreceptnih lijekova protiv bolova, kao i korištenje čajeva za mršavljenje bez kontrole.