Ljetne vrućine već dobro poznajemo po umoru, glavobolji, nesanici i osjećaju da nam i najjednostavnije svakodnevne aktivnosti postaju naporne. No nova znanstvena istraživanja otvaraju još jedno, puno ozbiljnije pitanje: može li dugotrajna izloženost visokim temperaturama ubrzati biološko starenje organizma?
Sve je više dokaza koji upućuju na povezanost između ekstremnih temperatura i promjena koje se događaju u tijelu. Istraživanja provedena na različitim populacijama pokazala su da su učestalija i dugotrajnija izlaganja toplinskim valovima povezana s ubrzanjem biološke dobi.
To ne znači da ćemo zbog nekoliko dana vrućine doslovno "ostarjeti“ nekoliko godina. Biološka dob nije isto što i broj godina koje imamo, a znanstvenici još istražuju koliko su te promjene dugotrajne i kakve posljedice imaju na zdravlje.
Što se događa tijelu kada temperature porastu?
Kada temperatura okoliša postane vrlo visoka, organizam ulaže velik napor kako bi održao tjelesnu temperaturu unutar normalnih granica. Srce mora snažnije raditi, krvne žile se šire, a tijelo pokušava toplinu izbaciti znojenjem.
Ako visoke temperature potraju danima, taj fiziološki stres postaje još izraženiji. Poseban problem predstavljaju vruće noći, tijekom kojih se tijelo ne uspijeva dovoljno rashladiti i oporaviti.
To je osobito važno za starije osobe i ljude s kroničnim bolestima. Nedostatak kvalitetnog sna, dehidracija i dugotrajno opterećenje kardiovaskularnog sustava mogu dodatno iscrpiti organizam.
"Stariji organizam, posebno onaj s više bolesti, ako je izložen previsokoj noćnoj toplini, može doživjeti promjene sna“, objašnjava gerijatar Claude Jeandel.
Znanstvenici pronašli tragove i u DNK
Jedan od razloga zbog kojih istraživači govore o mogućem ubrzanom biološkom starenju krije se na molekularnoj razini.
Biološka dob može se procjenjivati pomoću različitih pokazatelja, među kojima je i epigenetsko starenje, odnosno promjene povezane s metilacijom DNK. Upravo su takve promjene istraživači povezali s izloženošću visokim temperaturama.
Studija provedena na više od 3400 Amerikanaca starijih od 50 godina pronašla je povezanost između visokog toplinskog opterećenja i ubrzanja nekoliko mjera epigenetskog starenja. Slični rezultati zabilježeni su i u istraživanjima provedenima u Tajvanu.
Još jedno veliko istraživanje, provedeno na gotovo 25.000 odraslih osoba u Tajvanu tijekom razdoblja od 2008. do 2022., pokazalo je da je veća kumulativna izloženost toplinskim valovima povezana s većim ubrzanjem biološkog starenja.
Znači li to da nam svaki toplinski val "uzima“ godine života?
Ne baš.
Takve tvrdnje treba shvatiti oprezno. Znanstvenici govore o povezanosti, a ne o tome da se može izračunati koliko je minuta ili dana života određena osoba izgubila zbog konkretnog toplinskog vala.
Ipak, rezultati istraživanja dovoljno su ozbiljni da se toplina više ne promatra samo kao kratkotrajna neugodnost. Dugotrajna izloženost ekstremnim temperaturama povezana je s većim zdravstvenim rizicima, a novi radovi sve jasnije istražuju i njezin mogući utjecaj na procese biološkog starenja.
Posebno zabrinjava činjenica da se toplinski valovi zbog klimatskih promjena pojavljuju sve češće i traju dulje.
Najranjiviji su ponovno na najvećem udaru
Starije osobe, kronični bolesnici i ljudi koji žive ili rade u uvjetima bez mogućnosti kvalitetnog hlađenja mogu biti posebno osjetljivi na toplinski stres. Jedno istraživanje pokazalo je da su određene skupine, među njima fizički radnici, stanovnici ruralnih područja i ljudi koji imaju slabiji pristup klimatizaciji, osjetljivije na posljedice toplinskih valova.
Zato stručnjaci sve više upozoravaju da zaštita od ekstremne vrućine nije samo pitanje ugode. Rashlađivanje prostora, dovoljan unos tekućine, izbjegavanje najtoplijeg dijela dana i kvalitetan san mogu biti važni načini smanjenja toplinskog opterećenja organizma, piše RTL.
Vrućina nas možda ne "stari“ na način na koji to čini protok vremena, ali znanstveni dokazi sve snažnije sugeriraju da ekstremne temperature mogu ostaviti mjerljiv trag na našem tijelu.
A kako toplinski valovi postaju sve češći, pitanje više nije samo kako ih lakše preživjeti – nego i kako zaštititi zdravlje organizma koji im je iz godine u godinu sve više izložen.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....