Tri jednostavna testa iz svakodnevice – jačina stiska šake, stajanje na jednoj nozi i brzina hoda – pokazuju se iznenađujuće dobrim "radarom" za predviđanje naše dugovječnosti.
U klasičnim pregledima liječnici najčešće mjere krvni tlak, puls, šećer i masnoće u krvi, no to je samo dio slike.
Velike epidemiološke studije zadnjih godina pokazuju da fizička snaga, ravnoteža i način na koji se krećemo često bolje predviđaju rizik od smrti nego pojedini laboratorijski nalazi.
Test 1: Snaga stiska šake
U jednoj od najvećih studija te vrste, provedenoj na gotovo 140.000 ljudi u 17 zemalja (PURE studija), pokazalo se da je snaga stiska šake snažniji prediktor ukupne i kardiovaskularne smrtnosti od sistoličkog krvnog tlaka.
Svako smanjenje stiska bilo je povezano s porastom rizika od smrti i kardiovaskularnih događaja, neovisno o drugim čimbenicima. Naime, slabiji stisak šake može biti rani znak općeg slabljenja mišićne mase, kondicije i zdravlja krvnih žila. Snagu stiska jednostavno je izmjeriti jeftinim dinamometrom, a test traje samo nekoliko sekundi.
Test 2: Stajanje na jednoj nozi
Drugi "tihi indikator" dugovječnosti je ravnoteža. Studija objavljena u časopisu British Journal of Sports Medicine pokazala je da osobe starije od 50 godina koje ne mogu stajati na jednoj nozi 10 sekundi imaju gotovo dvostruko veći rizik od smrti u idućem desetljeću. Zašto je ravnoteža toliko važna? Stajanje na jednoj nozi traži dobru funkciju mišića nogu, živčanog sustava i unutarnjeg uha – dakle cijeli sustav za pokret i stabilnost. Slabija ravnoteža povezana je s većim rizikom od padova, prijeloma, hospitalizacija i gubitka samostalnosti.
Test je vrlo jednostavan: stanete na jednu nogu, pokušate zadržati položaj 10 sekundi bez pridržavanja – i to je sve.
Test 3: Brzina hoda
Treći pokazatelj je brzina kojom hodate svojim "normalnim" tempom. Više studija pokazalo je da je brzina hoda u starijoj dobi bolji prediktor preživljenja od mnogih klasičnih kliničkih mjera. Sporiji hod povezan je s većim rizikom od smrtnosti, kognitivnog pada i gubitka sposobnosti samostalnog življenja. Također, pod još većim su rizikom i oni koji se "gegaju", teško uopće hodaju.
Za osnovni kućni test dovoljno je izmjeriti nekoliko metara na ravnoj podlozi i vidjeti koliko vam treba da prijeđete tu udaljenost svojim uobičajenim ritmom.
Što nam ovi testovi govore
Ono što ova tri testa povezuje jest činjenica da mjere ono što nam je u životu najvažnije: snagu, stabilnost i sposobnost kretanja. Ako se u bilo kojem od njih iznenadite lošijim rezultatom, to je koristan "alarm" da nešto u mišićima, srcu, krvnim žilama ili živčanom sustavu možda ne funkcionira optimalno.
Važno je naglasiti: ovi testovi ne zamjenjuju liječnički pregled, laboratorijske analize niti specijalističku obradu.
Oni su jednostavan, besplatan "screening" koji možete napraviti sami, a koji liječniku može dati dodatne informacije o vašem funkcionalnom stanju.
Ako nakon ovih samoprovjera imate dvojbe ili ste zabrinuti zbog rezultata, sljedeći korak je razgovor s liječnikom i cjelovita procjena zdravlja – osobito ako već imate kronične bolesti ili ste starije životne dobi.
O testovima priča i poznati američki ortoped:
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....