Ugledna talijanska agencija je navela što je uzrok smrti Pape. A evo što liječnici kažu o tom stanju opasnom po život

Talijanska informativna agencija ANSA objavila je da je cerebralno krvarenje mogući uzrok smrti pape Franje. 

Zašto je takvo stanje pogubno i kakve su značajke tog zdravstvenog incidenta opasnog po život? 

HeMED objašnjava: 

Intracerebralno (moždano) krvarenje je lokalno krvarenje iz krvnih žila u parenhim mozga. Parenhim je funkcionalno tkivo, koje se sastoji od dvije vrste moždanih stanica, neurona i gli stanica. Šteta ili trauma u mozgu parenhima često rezultira gubitkom kognitivne sposobnosti ili čak smrti.

Uzrok moždanog krvarenje je najčešće arterijska hipertenzija. Tipični simptomi su naglo nastali neurološki deficit, obično praćen glavoboljom, mučninom, te poremećajem svijesti. Dijagnoza se postavlja pomoću MRI ili CT-a. Liječenje uključuje kontrolu krvnog tlaka, kontrolu ostalih vitalnih parametara te ponekad i kirurški zahvat.

Intracerebralno krvarenje obično je posljedica prsnuća male, aterosklerozom promijenjene krvne žile, najčešće uslijed kronične arterijske hipertenzije. Hipertenzivno intracerebralno kvarenje najčešće je veliko, izolirano i smrtonosno. Drugi modificirajući čimbenici rizika koji utječu na aterosklerotsko-hipertenzivno intracerebralno krvarenje uključuju pušenje cigareta, pretilost, i dijeta visokog rizika (npr. s visokim udjelom zasićenih masti, trans masti i kalorija). Uporaba simpatomimetičkih droga, posebice kokaina, može izazvati hipertenzivne krize i posljedično moždano krvarenje.

Rjeđe, intracerebralno krvarenje je posljedica kongenitalnih aneurizmi, arteriovenskih malformacija, drugih vaskularnih malformacija, traume, mikotičnih aneurizmi, infarkta mozga (hemoragijski infarkt), primarnog ili metastatskog tumora mozga, prekomjerne antikoagulacije (iatrogene koagulopatije), diskrazije krvi, intrakranijalne arterijske disekcije, moyamoya bolesti, ili poremećaja krvarenja ili vaskulitisa.

Simptomi i znakovi intracerebralnog krvarenja

Tipični simptomi su naglo nastala glavobolja, često tijekom neke aktivnosti. Međutim, glavobolja može biti blaga ili odsutna u starijih osoba. Gubitak svijesti je čest i to u roku nekoliko minuta. Česta prateća pojava su mučnina, povraćanje, smetenost i fokalni ili generalizirani epileptički napadaji (fokalni ili generalizirani).

Neurološki deficit naglo nastaje i brzo napreduje. Velika krvarenja u hemisferama velikog mozga uzrokuju hemiparezu, ona smještene u stražnjoj lubanjskoj jami uzrokuju deficite moždanog debla ili malog mozga (npr. konjugiranu devijaciju bulbusa, oftalmoplegiju, punktiformne zjenice, komu, poremećaje disanja).

Velika krvarenja su fatalna kod oko 50% bolesnika u roku od par dana. Kod onih koji prežive moždano krvarenje, dolazi do popravljanja stanja svijesti te do postupne redukcije neurološkog deficita do određenog stupnja koji se nastupa kako se krv resorbira iz moždanog parenhima. Neki od pacijenata imaju začuđujuće mali neurološki deficit naspram veličine hematoma jer moždano krvarenje manje oštećuje moždani parenhim od ishemije (infarkta), navodi ta publikacija. 

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.