StoryEditorOCM
ZdravljeAI tehnologija

Uznemirujuće precizno: razvijen alat koji predviđa hoćete li dobiti rak u idućih 20 godina. Biste li vi htjeli znati?

Piše Mozaik SD
19. rujna 2025. - 11:47
Generativni alat umjetne inteligencije, nazvan Delphi-2M, procjenjuje vjerojatnost hoće li – i kada – netko razviti potencijalno po život opasne bolesti, poput raka, srčanih bolesti i dijabetesa/Shutterstock/Ilustracija

Znanstvenici su razvili novi alat umjetne inteligencije koji može predvidjeti rizik od više od 1000 bolesti, uključujući rak, s preciznošću koja seže više od deset godina u budućnost.

Stručnjaci iz Europskog laboratorija za molekularnu biologiju (EMBL), Njemačkog centra za istraživanje raka i Sveučilišta u Kopenhagenu nadaju se da će ova nova tehnologija pomoći u prepoznavanju pacijenata s visokim rizikom kako bi se bolesti spriječile godinama unaprijed.

Generativni alat umjetne inteligencije, nazvan Delphi-2M, procjenjuje vjerojatnost hoće li – i kada – netko razviti potencijalno po život opasne bolesti, poput raka, srčanih bolesti i dijabetesa, prenosi Daily Mail.

"Medicinski događaji često slijede predvidive obrasce," rekao je Tomas Fitzgerald, suautor studije. "Naš model umjetne inteligencije uči te obrasce i može predvidjeti buduće zdravstvene ishode."

Kako funkcionira Delphi-2M?

Model je treniran na anonimnim medicinskim podacima 400 000 pacijenata iz britanske baze podataka UK Biobank te 1,9 milijuna ljudi iz danskog nacionalnog registra pacijenata. Traži obrasce u povijesti "medicinskih događaja" pacijenta te u faktorima životnog stila, poput pušenja, konzumacije alkohola i prekomjerne težine, kako bi predvidio što bi se moglo dogoditi u idućih 20 godina.

Istraživači se nadaju da će pacijenti već za nekoliko godina moći koristiti ovu tehnologiju kako bi saznali svoju vjerojatnost razvoja bolesti – slično kao što vremenska prognoza najavljuje 70-postotnu vjerojatnost kiše za vikend.

Profesor Ewan Birney, izvršni direktor EMBL-a, objašnjava da bi se tehnologija mogla koristiti u ordinacijama obiteljske medicine kako bi se pacijentima s visokim rizikom pružila potrebna skrb prije nego što progresivne bolesti uzmu maha.

"Pacijent dođe kod liječnika, a liječnik, koji je naviknut na korištenje ovakvih alata, može reći: ‘Evo četiri glavna rizika koja su pred vama u budućnosti i dvije stvari koje možete učiniti da to zaista promijenite.‘ Vjerojatno će svima savjetovati da smršave i prestanu pušiti, ali za neke bolesti će moći dati vrlo specifične savjete. To je budućnost koju želimo stvoriti", dodaje Birney.

image
Shutterstock

Potencijal i ograničenja modela

Iako je model najučinkovitiji u predviđanju bolesti s jasnim progresivnim tokom, poput dijabetesa tipa 2 i srčanih udara, istraživači vjeruju da bi mogao pomoći u predviđanju potreba zdravstvenog sustava na globalnoj razini. Na primjer, mogao bi predvidjeti koliko će ljudi u Londonu vjerojatno doživjeti srčani udar u idućih godinu dana, što bi pomoglo u planiranju resursa.

Međutim, neki stručnjaci upozoravaju da model ima značajna ograničenja. Profesor Justin Stebbing, onkolog, ističe da model reproducira pristranosti koje se nalaze u podacima na kojima je treniran. Profesor Peter Bannister dodaje da model ne uzima u obzir dob, etničku pripadnost i socioekonomski status, što ga čini neprikladnim za širu primjenu.

Unatoč ovim ograničenjima, znanstvenici vjeruju da je platforma Delphi spremna za daljnji razvoj. S budućim integracijama, uključujući biomarkere, snimke i genomiku, mogla bi postati istinski multimodalni alat za preciznu medicinu.

Ovo istraživanje dolazi u trenutku kada zdravstvene organizacije upozoravaju da će broj slučajeva raka do 2040. godine doseći rekordne razine, s jednom dijagnozom svakih nekoliko minuta. Iako je situacija alarmantna, razvoj ovakvih alata nudi nadu u ranu dijagnozu i prevenciju, što bi moglo promijeniti ishod bolesti.

U Hrvatskoj dijagnozu raka godišnje dobije oko 25 tisuća osoba

Svake godine u Hrvatskoj od malignih bolesti oboli prosječno 25.000 stanovnika.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 170.000 osoba kojima je nekad u životu postavljena dijagnoza zloćudne bolesti, od kojih je za njih 100.000 prošlo više od pet godina od postavljanja dijagnoze.

Ovaj se broj posljednjih desetljeća značajno povećava - procjenjuje se da je 2000. godine u Hrvatskoj s dijagnozom raka živjelo oko 70.000 osoba, a 2010. oko 110.000.

Možemo očekivati i daljnji porast broja oboljelih.

Rak je drugi najznačajniji uzrok smrti u Hrvatskoj, nakon kardiovaskularnih bolesti. Godišnje od nekog oblika maligne bolesti premiume oko 13 tisuća osoba.

Najčešći zloćudni uzroci smrti kod muškaraca  su rak pluća, rak debelog i završnog crijeva i rak prostate, a kod žena rak pluća, zatim rak debelog i završnog crijeva te rak dojke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. listopad 2025 19:18