‘Vejpate‘ i mislite da je to zdravije od običnog pušenja? Varate se, ako pušite e-cigarete, ovo će vas itekako zanimati

Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da su elektroničke ili e-cigarete najčešći oblik i proizvod iz grupe sustava elektroničke dostave nikotina (engl. Electronic Nicotine Delivery Systems, ENDS). Od svoje su pojave predmetom javnozdravstvene rasprave i spora među zagovornicima kontrole duhana, koji su porastom upotrebe ovih proizvoda sve podijeljeniji u svojim stavovima. Dok ih jedni smatraju sredstvom za pomoć u odvikavanju od pušenja duhana, drugi ih vide kao proizvode koji bi mogli biti prijetnja i potkopati napore u neutralizaciji njegove uporabe.

Procjenjuje se da je danas na tržištu prisutno više od 500 različitih proizvoda i oko 8000 različitih aroma, a globalna vrijednost tržišta ovih proizvoda je gotovo 10 milijardi dolara, od čega 56 % otpada na SAD, 12 % na Veliku Britaniju te 21 % podjednako na Kinu, Francusku, Njemačku, Italiju i Poljsku. Usprkos tome, velike multinacionalne tvrtke duhanske industrije podijeljene su u stavovima o mogućnostima rasta ovog tržišta pa neke iznose čak i podatke o usporavanju prodaje, na što bi mogao utjecati i razvoj novih alternativnih sustava za isporuku nikotina koji bez gorenja samo zagrijavaju duhan,  a i novi sustavi inhaliranja nikotina koji ne zahtijevaju mehanizam za zagrijavanje.

Tržište u Hrvatskoj

U sklopu aktivnosti koje pridonose borbi protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti u Hrvatskoj je provedeno ispitivanje usnika za e-cigarete i uzorci e-tekućina namijenjenih punjenju e-cigareta.

U tri je uzorka pronađeno olovo u koncentraciji višoj od 0,01 %, što je maksimalna dopuštena vrijednost prema Uredbi komisije (EU) br. 836/2012 od 18. rujna 2012. god. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH). Neispravni uzorci bili su izrađeni od kopolimera, nehrđajućeg čelika i kombinacije kopolimera i nehrđajućeg čelika.

Osim navedenog, provedeno je i ispitivanje sadržaja nikotina, kojim je utvrđeno da 50 % uzoraka ima viši sadržaj nikotina od maksimalno dopuštene vrijednosti. U jednom je uzorku izmjerena koncentracija nikotina od 28,9 mg/mL, iako je deklarirano 24 mg/ml.

Zdravstveni rizici inhaliranja

Tipičnom uporabom e-cigarete stvara se aerosol koji, uz nikotin, najčešće uključuje: glikole, aldehide, hlapljive organske spojeve (VOC), policikličke aromatske ugljikovodike (PAH), specifične duhanske nitrozamine (TSNA), glioksal, metilglioksal, diacetil, acetol, metale, silikatne čestice i druge elemente.

Uz to, tipičnom uporabom e-cigarete razine i broj poznatih toksičnih tvari i spojeva u aerosolu ipak su bitno niži nego u duhanskom dimu konvencionalnih cigareta, uz izuzetak nekih specifičnih za elektroničke sustave poput glikoksala. No, razine nekih toksičnih tvari u aerosolu poput olova, kroma, nikla i formaldehida kod različitih proizvoda se mogu jako razlikovati, pa čak dosegnuti i više razine od onih u duhanskom dimu.

Aerosol najčešće sadrži neke kancerogene spojeve i druge toksične tvari koje se nalaze i u dimu duhana, ali  u prosječnim razinama od 1-2 reda veličine nižim nego u duhanskom dimu, dok su kod nekih proizvoda utvrđene razine kancerogenih agensa kao što su formaldehid ili akrolein poput onih kod nekih konvencionalnih cigareta.

Isto tako, s obzirom na adiktivnu prirodu nikotina, uporaba e-cigareta može imati štetne učinke tijekom trudnoće i doprinijeti razvoju kardiovaskularnoj bolesti. Iako sam nikotin nije kancerogen, čini se da je uključen u temeljne aspekte biologije malignih bolesti, kao i neurodegeneracije. Mogućnosti isporuke nikotina su široke: od vrlo malih, pa sve do  količina poput onih iz konvencionalnih cigareta, što ovisi o karakteristikama samog proizvoda, kao i o načinu uporabe i koncentraciji nikotina u otopini, stoga je prisutan i rizik od predoziranja nikotinom ingestijom ili dermalnim kontaktom. Postoji dovoljno dokaza da se upozori na oprez pri uporabi kod djece i adolescenata, te trudnica i žena reproduktivne dobi, zbog mogućeg utjecaja od izlaganja nikotinu na razvoj mozga kod fetusa ili adolescenata.

Izdahnuti aerosoli

Izdahnuti aerosoli zagađuju zrak, jer sadrže ultrafine čestice kao i 1,2-propanediol, neke hlapljive organske spojeve i teške metale te nikotin. Razine nekih metala u zraku s izdahnutim aerosolima, kao što su nikal i krom, čak su i više u usporedbi s onima u slučaju izloženosti pasivnom pušenju. No ukupno uzevši, s izuzetkom teških metala, razine drugih čestica, nikotina, acetaldehida i formaldehida ipak su niže u zraku s izdahnutim aerosolom u odnosu na onaj s izdahnutim duhanskim dimom. Za sada nije poznato hoće li povećana izloženost otrovima i česticama u izdahnutom aerosolu dovesti i do povećanog rizika od bolesti i smrti među pasivnim inhalatorima kao što je slučaj kod pasivnih pušača i njihovoj izloženosti duhanskom dimu, no postoje određeni epidemiološki dokazi iz studija o okolišu koji ukazuju na štetne učinke čestica iz bilo kojeg izvora nakon kratkotrajne i dugoročne izloženosti, što znači da mjere javnog zdravstva trebaju težiti postizanju najnižih mogućih koncentracija.

Aerosoli iz e-cigareta nisu stoga samo „vodena para“, kako se često tvrdi u promidžbenim materijalima, već su i ozbiljna opasnost za zdravlje, posebno djece, adolescenata i trudnica.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.