Novo istraživanje donosi prvo biološko objašnjenje "moždane magle" kod dugotrajnog covida.
Znanstvenici s japanskog Sveučilišta Yokohama City identificirali su mogući biološki uzrok "moždane magle" povezane s dugotrajnim covidom, čime su pružili dokaze da taj poremećaj nije samo zaostali simptom, nego mjerljiv molekularni poremećaj u mozgu, prenosi N1.
Tim sa Sveučilišta, koji predvodi profesor Takuya Takahashi, otkrio je da osobe koje pate od dugotrajnog covida imaju povećanu aktivnost AMPA receptora – molekula ključnih za učenje i pamćenje, piše euronews.
"Primjenom naše novo razvijene PET tehnologije za snimanje AMPA receptora želimo pružiti novi pogled i inovativna rješenja za ovaj veliki medicinski izazov koji predstavlja dugotrajni covid“, rekao je profesor Takahashi.
Što je moždana magla kod dugotrajnog covida?
Moždana magla – opći naziv za kognitivne poteškoće, loše pamćenje i usporeno razmišljanje – jedan je od najčešćih i najtežih simptoma infekcije virusom SARS-CoV-2 (COVID-19).
Istraživanja pokazuju da taj simptom pogađa više od 80 posto osoba s dugotrajnim covidom, ostavljajući milijune ljudi u borbi s problemima pri radu, učenju ili obavljanju svakodnevnih zadataka.
Do sada su znanstvenici teško pronalazili jasne biološke pokazatelje koji bi objasnili zašto se to događa. Prethodne studije mozga pokazivale su suptilne strukturne promjene, ali nijedna nije mogla precizno identificirati molekularne poremećaje koji uzrokuju tu pojavu.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), otprilike šest od svakih sto osoba koje su preboljele COVID-19 razvije post-COVID stanje.
Kako je provedeno istraživanje?
Japanski znanstvenici pretpostavili su da bi AMPA receptori (AMPAR-i) mogli imati važnu ulogu. Ti receptori djeluju kao ključne komunikacijske veze između moždanih stanica i ranije su već povezivani s mentalnim i neurološkim poremećajima poput depresije, shizofrenije i demencije.
Koristeći novu tehniku snimanja mozga pod nazivom K-2 AMPAR PET imaging, istraživači su skenirali mozgove 30 pacijenata s dugotrajnim covidom i rezultate usporedili s 80 zdravih dobrovoljaca.
Otkrili su da je gustoća receptora bila znatno povećana kod pacijenata – i što je aktivnost AMPAR-a bila viša, to su njihovi kognitivni simptomi bili izraženiji.
Upala se također pokazala važnim čimbenikom. Povišene razine upalnih markera bile su povezane s istim porastom aktivnosti receptora, što sugerira da bi imunološka reakcija mozga mogla poticati molekularne promjene.
"Naši rezultati jasno pokazuju da bi se moždana magla kod dugotrajnog covida trebala prepoznati kao stvarno kliničko stanje. To bi moglo potaknuti zdravstveni sektor da ubrza razvoj dijagnostičkih i terapijskih rješenja za ovaj poremećaj“, objašnjava profesor Takahashi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....