Čokolada nakon ručka, komad kolača uz popodnevnu kavu ili nešto slatko prije spavanja? Ako se tijekom dana volite počastiti desertom, nije svejedno kada ćete ga pojesti.
Istraživanja pokazuju da se način na koji naš organizam obrađuje hranu mijenja ovisno o dobu dana. To se posebno može primijetiti kada je riječ o glukozi, odnosno šećeru u krvi, čija se razina može drugačije mijenjati ujutro i navečer.
To, naravno, ne znači da postoji "idealno" vrijeme u kojem možete bez posljedica pojesti neograničenu količinu slatkiša. Količina i sastav hrane i dalje su ključni. Ipak, postoje dokazi da kasnije konzumiranje hrane, osobito one bogate šećerom i ugljikohidratima, može izazvati veći porast glukoze u krvi nego kada se ista hrana pojede ranije tijekom dana.
Ako već birate...
Istraživanje objavljeno u časopisu Diabetes & Metabolism proučavalo je upravo utjecaj vremena konzumiranja slatke užine. U istraživanju je sudjelovalo 17 zdravih mladih žena bez dijabetesa, koje su isti slatkiš, komad pečenog kolača jele u tri različita termina.
Jednom su ga pojele odmah nakon ručka, u 12:30, drugi put sredinom poslijepodneva, u 15:30, a treći put nakon večere, u 19:30.
Istraživači su pomoću sustava za kontinuirano mjerenje glukoze pratili kako njihov organizam reagira na slatkiš. Rezultati su pokazali da je konzumacija kolača nakon večere bila povezana s većim oscilacijama razine glukoze u krvi nego kada je isti kolač pojeden sredinom poslijepodneva. Promjene u razini glukoze, kod pojedenog kolača navečer, zabilježene su čak i sljedećeg jutra nakon doručka.
Autori istraživanja zaključili su da bi, barem kod zdravih mladih žena koje su sudjelovale u studiji, slatku užinu svakako bolje bilo pojesti ranije tijekom dana.
Zašto tijelo drugačije reagira?
Jedan od razloga mogao bi biti naš cirkadijalni ritam, odnosno unutarnji biološki sat koji tijekom 24 sata utječe na brojne funkcije organizma, uključujući i metabolizam.
Istraživanja pokazuju da tolerancija na glukozu može biti slabija u kasnijem dijelu dana. U jednoj randomiziranoj studiji istraživači su uspoređivali rani i kasni termin ručka kod žena te utvrdili da je kasniji obrok bio povezan s većim porastom razine glukoze nakon jela. Kod sudionica koje su ručale kasnije, površina ispod krivulje glukoze bila je 46 posto veća, što upućuje na slabiju toleranciju glukoze.
Druga analiza, koja je obuhvatila rezultate više istraživanja, također je pronašla obrazac prema kojem je odgovor glukoze nakon istog obroka uglavnom nepovoljniji tijekom noći nego tijekom dana. Autori su zaključili da je tolerancija na glukozu noću slabija u usporedbi s dnevnim razdobljem.
To, naravno, ne znači da će jedna čokoladica pojedena u 22 sata napraviti problem zdravoj osobi. Riječ je o prosječnim fiziološkim razlikama koje se uočavaju u istraživanjima, a ne o strogoj granici nakon koje određena hrana automatski postaje štetna.
Što se događa?
Kada pojedemo hranu bogatu jednostavnim ugljikohidratima, oni se razgrađuju, a glukoza dospijeva u krvotok. Organizam tada luči inzulin, hormon koji pomaže glukozi da iz krvi prijeđe u stanice, gdje se koristi kao izvor energije.
Način na koji tijelo reagira na isti obrok nije jednak tijekom cijelog dana. Osjetljivost na inzulin i sposobnost organizma da regulira razinu glukoze povezane su s cirkadijalnim ritmom.
Zbog toga obrok koji ujutro izazove relativno umjeren porast glukoze može izazvati izraženiji odgovor kada se pojede mnogo kasnije. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih istraživači posljednjih godina sve više proučavaju krononutriciju, odnosno odnos između vremena u koje jedemo i načina na koji organizam koristi hranjive tvari.
Stručnjaci sa Harvarda
Harvard Health upozorava da se kod užina ne treba fokusirati samo na satnicu. Vrijeme i učestalost nisu najvažniji ako biramo kvalitetne namirnice. Važno je što jedemo, koliko jedemo i kako izgleda naša ukupna prehrana.
Užina koja kombinira ugljikohidrate s proteinima ili zdravim mastima može usporiti ulazak ugljikohidrata u krv i pomoći da dulje ostanemo siti.
Nije najbolja navika
Kasno večernje grickanje lako može značiti dodatne, nepotrebne kalorije, što s vremenom može pridonijeti povećanju tjelesne težine. Kod osoba s dijabetesom, kasna užina bogata ugljikohidratima može utjecati i na višu razinu šećera u krvi sljedećeg jutra. Ipak, ne znači da je svaka hrana nakon određene satnice loša.
Nekim osobama, osobito onima koje koriste inzulin ili određene lijekove za dijabetes, užina prije spavanja može biti potrebna kako bi se spriječio pad šećera tijekom noći.
Dakle, kada je najbolje?
Ako gledamo isključivo metabolizam glukoze, istraživanja daju prednost ranijem dijelu dana u odnosu na kasnu večer. Ako želite pojesti kolač, čokoladu ili drugi desert, popodnevni termin mogao bi biti bolji izbor nego neposredno prije spavanja. Ipak, važnije od samog vremena je koliko slatkog jedemo, kolika je porcija i kako izgleda naša ukupna prehrana. Nije isto pojesti nekoliko kockica čokolade nakon ručka i veliki kolač uz zaslađeno piće kasno navečer.
Zato znanost ne postavlja strogo pravilo poput "slatko samo do 17 sati". Ono što istraživanja pokazuju jest da vrijeme obroka može utjecati na način na koji tijelo obrađuje glukozu, a kasniji obroci mogu izazvati veći glikemijski odgovor.
Ako birate između čokolade uz popodnevnu kavu i iste te čokolade neposredno prije spavanja, istraživanja daju više razloga da je pojedete ranije. No sat na zidu ipak je manje važan od učestalosti, količine i ukupne kvalitete prehrane.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....