Najmisteriozniji organ u ljudskom tijelu, timus, mogao bi biti ključ dugovječnosti i zaštite od raka. Iako su ga desetljećima liječnici smatrali gotovo beskorisnim ostatkom iz djetinjstva, nova istraživanja pokazuju da bi upravo ovaj dvorežnjeviti organ, smješten iza prsne kosti, mogao imati daleko veću ulogu nego što se ikada pretpostavljalo.
Zbunjivao liječnike
Timus je stoljećima zbunjivao liječnike i anatome. Stari Grci vjerovali su da je to sjedište duše, dok je početkom 1960‑ih jedan dobitnik Nobelove nagrade tvrdio da je riječ o "groblju stanica", evolucijskom ostatku bez stvarne funkcije. Tek kasnije postalo je jasno da timus u djetinjstvu ima presudnu ulogu u razvoju imunološkog sustava, on "uči" T‑stanice kako prepoznati prijetnje i kako ne napadati vlastito tkivo.
No, u pubertetu timus počinje brzo propadati i pretvarati se u masno tkivo. Zbog toga je desetljećima bio zanemaren. Smatralo se da nakon adolescencije više nema nikakvu važnu funkciju.
Nova istraživanja
Nova istraživanja sada potpuno mijenjaju tu sliku. Prema nizu studija objavljenih u časopisu Nature, ljudi sa zdravijim timusom imaju manju vjerojatnost razvoja raka pluća, rjeđe umiru od srčanih bolesti i općenito imaju bolju dugoročnu prognozu. Također bolje reagiraju na imunoterapiju, jedan od najvažnijih modernih pristupa liječenju raka.
Hugo Aerts, direktor Programa za umjetnu inteligenciju u medicini u bolnici Massachusetts General Brigham, kaže da se godinama pogrešno pretpostavljalo da timus nakon puberteta postaje nebitan. Njegov tim koristio je umjetnu inteligenciju za analizu CT snimki tisuća pacijenata i otkrio jasnu povezanost između zdravlja timusa i dugoročnih zdravstvenih ishoda.
Još dramatičnije rezultate donijela je studija iz 2023. objavljena u New England Journal of Medicine. Istraživači su analizirali medicinske kartone odraslih kojima je timus kirurški uklonjen, najčešće radi lakšeg pristupa srcu tijekom operacija. U pet godina nakon operacije, ti su pacijenti imali više nego dvostruko veću vjerojatnost smrti od bilo kojeg uzroka u usporedbi s kontrolnom skupinom. Također su imali dvostruko veći rizik od razvoja raka i veću sklonost autoimunim bolestima.
Odgovori na ključna pitanja
"Svi smo bili šokirani", rekao je voditelj istraživanja David Scadden. "Ovo ima ogroman utjecaj na razumijevanje imunološkog sustava i starenja."
Znanstvenici sada pokušavaju odgovoriti na ključna pitanja: Je li timus izravni pokretač boljeg zdravlja ili samo pokazatelj općeg stanja organizma? Zašto kod nekih ljudi propada brže nego kod drugih? I najvažnije, može li se njegov pad usporiti ili čak preokrenuti?
Paola Bonfanti, biologinja s londonskog Instituta Francis Crick, smatra da je interes za timus trebao doći mnogo ranije. Ona u laboratoriju pokušava uzgojiti ljudski timus, s ciljem da se jednog dana koristi u transplantacijskoj medicini kako bi se smanjila potreba za agresivnim lijekovima protiv odbacivanja organa.
Može li se usporiti propadanje?
Znanstvenici također istražuju može li se prirodno propadanje timusa usporiti. Ako bi se to postiglo, moglo bi poboljšati reakcije starijih ljudi na cjepiva, smanjiti rizik od autoimunih bolesti i povećati učinkovitost imunoterapije raka.
Nakon desetljeća zanemarivanja, timus se tako vraća u središte znanstvene pozornosti, kao organ koji možda skriva ključ za zdravije i duže življenje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....