Zabrinjavajuća studija: što osoba češće puši marihuanu bit će sve zaostalija, ‘napušenost‘ direktno udara na mozak

Novo veliko longitudinalno istraživanje pokazuje da konzumacija kanabisa u tinejdžerskoj dobi ozbiljno usporava razvoj mozga i ostavlja mlade korisnike u vidljivom zaostatku za vršnjacima u nizu ključnih mentalnih funkcija. Studiju je provelo Sveučilište Kalifornija u San Diegu, a objavljena je u uglednom časopisu Neuropsychopharmacology. Znanstvenici su pratili djecu od 9. i 10. godine pa sve do sredine tinejdžerskog razdoblja i po prvi put nisu vjerovali samo onome što ispitanici sami prijave, nego su koristili napredne toksikološke metode – analizu kose i sline – kako bi precizno utvrdili izloženost drogama.

Rezultati su pokazali zabrinjavajući "kognitivni zastoj". Djeca i tinejdžeri koji su počeli redovito konzumirati kanabis, njihov kognitivni razvoj praktički se zaustavio. Dok su vršnjaci koji nisu posezali za drogom nastavljali bilježiti očekivani napredak iz godine u godinu, korisnici kanabisa ostajali su na istoj razini ili su čak počeli zaostajati, osobito u radnom pamćenju, održavanju pažnje i jezičnim vještinama.

Istraživači su kao glavnog "krivca" jasno izdvojili THC, psihoaktivnu komponentu kanabisa koja stvara osjećaj "napušenosti". Tinejdžeri kod kojih su toksikološki testovi pokazali prisutnost THC‑a imali su s vremenom značajno lošije rezultate na testovima pamćenja. Suprotno tome, kod onih koji su bili izloženi samo nepsihoaktivnom CBD‑u nije zabilježen sličan pad, što dodatno potvrđuje da upravo THC remeti fine mehanizme razvoja mozga. U adolescentnoj dobi mozak prolazi kroz fazu intenzivne neuroplastičnosti i "rezanja" viška neuronskih veza, pa je iznimno osjetljiv na tvari koje utječu na komunikaciju između neurona.

Autori upozoravaju da i naizgled mali kognitivni zaostaci u toj dobi mogu imati trajne posljedice. Ako tinejdžer u 15. ili 16. godini prestane napredovati u pamćenju i pažnji, dok njegovi vršnjaci nastavljaju ići naprijed, razlika se s vremenom pretvara u ozbiljan hendikep – od lošijeg školskog uspjeha, preko slabije mogućnosti svladavanja složenih zadataka, do otežanog učenja novih vještina kasnije u životu. Studija poručuje da redovita konzumacija tijekom osjetljivih razvojnih godina nije "bezazlenija od alkohola", kako se često misli, nego da ostavlja mjerljive, dugotrajne tragove na mozgu u najvažnijem razdoblju njegova oblikovanja.