Nekoć se ova bolest nazivala "prijateljem staraca" jer se smatrala brzim i bezbolnim načinom umiranja. Više od stoljeća kasnije, upala pluća i dalje je jedan od vodećih uzroka smrti među starijim osobama.
Ove godine bila je upisana i na smrtovnice dviju holivudskih zvijezda - Val Kilmer preminuo je u travnju sa 65 godina, a Diane Keaton u listopadu, u 79. godini života.
Zašto se čini da pneumonije ima više nego prije?
Stručnjaci, kako prenosi Daily Mail, objašnjavaju da porast slučajeva nije slučajan.
Pneumonija je infekcija donjih dišnih puteva koja zahvaća sitne zračne mjehuriće u plućima, zbog čega oboljeli teško dišu, osjećaju bol u prsima, a u težim slučajevima iskašljavaju krv ili završavaju na respiratoru.
Prema službenim podacima iz Engleske i Walesa, 2024. godine je, kako piše Daily Mail, zabilježeno je više od 23 tisuće smrti kod kojih su gripa i upala pluća navedene kao glavni uzrok.
U SAD-u, piše piše The Independent, više od 40.000 ljudi umire od upale pluća, a više od 1,4 milijuna završi u bolnici. Posljednjih deset godina ova bolest redovito se nalazi među deset vodećih uzroka smrti. Što se Hrvatske tiče, prema podacima stranice World Life Expectancy, u 2020. godini je u Hrvatskoj zabilježeno 1021 smrt koja se svrstava u kategoriju "gripa i upala pluća". To iznosi oko 2,25 % svih smrtnih slučajeva u toj godini.
Profesor Paul Hunter s Medicinskog fakulteta u Norwichu objašnjava da gripa i pneumonija često idu „ruku pod ruku“.
„Nije gripa ta koja ubija velik broj ljudi, nego pneumonija koja se razvije dok se pacijent još oporavlja od gripe“, kaže.
Virus gripe oštećuje sluznicu dišnih puteva i sitne dlačice (cilije) koje pomažu ukloniti bakterije. Kada su one oštećene, bakterije lakše prodiru duboko u pluća, uzrokujući upalu i nakupljanje tekućine, krvi ili gnoja.
Kako navodi dr. Simon Clarke, imunološki sustav starijih je slabiji, a manjak tjelesne aktivnosti dodatno povećava rizik.
„Stariji ljudi manje se kreću i manje duboko dišu, što olakšava da se bakterije zadrže u plućima. Ako ih tijelo ne može ‘izbaciti’, raste šansa za infekciju“, kaže.
Rizični su i pacijenti koji su dugo intubirani nakon operacija, kao i oni s kroničnim bolestima.
Pneumonija, piše Daily Mail nije jedna bolest, nego cijela skupina stanja.
Upala pluća može nastati zbog bakterija, virusa, gljivica, ali i nakon utapanja, udisanja hrane ili povraćenog sadržaja, pa čak i zbog tuberkuloze.
„Pneumonija je zapravo širok pojam za upalu pluća, a ne jedna jedina bolest“, pojašnjava dr. Clarke.
U teškim slučajevima može dovesti i do sepse, kada bakterije iz pluća uđu u krvotok i izazovu višestruko otkazivanje organa.
Dobra vijest je da pneumonija nije uvijek smrtonosna i ne zahtijeva uvijek hospitalizaciju. Uz adekvatno liječenje, mnogi se oporave kod kuće.
„Ovisi o uzroku i težini simptoma. Nekima je dovoljan odmor, a drugima antibiotici“, objašnjava dr. Clarke.
Antibiotici pomažu kod bakterijske pneumonije te mogu skratiti trajanje bolesti dok imunološki sustav odradi ostatak posla.
Za većinu, oporavak znači da nisu nužno skloniji ponovnoj infekciji, osim ako imaju izražene rizične čimbenike: pušenje, pretilost, kronične bolesti ili vrlo visoku dob.
Simptomi, liječenje i prevencija
Tipični simptomi su kašalj, obično s iskašljajem (sputum), vrućica i ponekad bol u prsima. Obično se simptomi razvijaju tijekom nekoliko dana i ponekad su udruženi s upalom poplućnice (pleuritis).
Bakterijska pneumonija vrlo se često razvija nakon infekcije gornjeg dišnog sustava. Početak je obično nagao, s jednokratnom zimicom i tresavicom. Karakteristični su sljedeći znakovi: tresavica koju prati vrućica, bolovi pri disanju na zahvaćenoj strani, kašalj sa stvaranjem iskašljaja (gnojni ili rđavi) i otežano disanje. Mnogi bolesnici, osobito oni visoke životne dobi, mogu imati podmuklije simptome. Stariji bolesnici mogu imati samo jedan od sljedećih simptoma: vrućicu, kašalj, slabost ili, što je osobito često, konfuziju (delirij), piše Pliva zdravlje.
Atipične pneumonije, u pravilu, imaju polagan, manje buran nastup od bakterijskih, jer se klinički simptomi razvijaju postupno. Temperatura raste postupno, a naraste i do visoke vrijednosti, ali je izuzetno rijetko praćena tresavicom. Česti su i drugi, tzv. opći simptomi - glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, opća slabost i umor, a katkad mučnina, povraćanje i proljev. Kašalj se obično zapaža nakon 3 do 4 dana, a redovito je suh i nadražajan, bez mogućnosti iskašljavanja. Zbog nekarakterističnih simptoma dijagnoza se postavlja kasnije nego u bakterijskim pneumonijama, često tek nakon rendgenskog snimanja pluća. Virusne pneumonije se obično ne mogu i razlikovati od ostalih, ali su po simptomima i znakovima bolesti te po ostalim nalazima sličnije atipičnim pneumonijama.
Liječenje bakterijske i atipične upale pluća
Liječenje ovisi prvenstveno o mogućem uzročniku bolesti, te o ozbiljnosti simptoma.
Bakterijska pneumonija se liječi antibioticima kao što su penicilini, makrolidi (azitromicin), cefalosporini. Iako ćete vrlo brzo nakon početka terapije osjetiti značajno poboljšanje, svakako u cijelosti uzmite propisane antibiotike. Prerano prekidanje terapije može dovesti do povratka bolesti, a također uzrokuju i pojavu otpornih vrsta bakterija.
Atipična pneumonija. Iako se određene vrste virusne upale pluća mogu liječiti s nekim antivirusnim lijekovima (antibiotici ne djeluju na viruse), preporuča se puno tekućine i odmor. Ponekad je potrebno duže vrijeme kako bi se bolesnik oporavio od virusne nego od bakterijske pneumonije.
Atipična pneumonija uzrokovana Mycoplasmom pneumoniae liječi se antibioticima. Najčešće se i u djece i u odraslih koristi azitromicin jednom dnevno tijekom 3 dana. Potrebno je i nekoliko tjedana za potpuni oporavak. Kao dodatak ovom, osnovnom načinu liječenja, liječnik može propisati neke od lijekova koji se izdaju bez recepta, a koji služe ublažavanju simptoma poput visoke temperature i bolova u mišićima te ublažavanju kašlja.
Prevencija
Iako su neki uzročnici pneumonije zarazniji od drugih, bolest se obično "ne pokupi" od nekog drugog. Upala pluća je posljedica oslabljenog vlastitog obrambenog sustava.
• Sve osobe starije od 65 godina i mlađi kronični bolesnici trebaju specifičnu zaštitu, cijepljenje. Cijepljenje protiv gripe obavlja se svake godine u jesen. Cijepljenje protiv pneumokoknih bolesti pruža dulju zaštitu i ponovno cijepljenje se preporučuje svakih pet godina. Osobe koje nemaju slezenu odmah trebaju cjepivo protiv pneumokoka.
• Perite ruke. Ruke tijekom cijelog dana dolaze u kontakt s mogućim uzročnicima pneumonije. Kako biste smanjili izloženost tim mikroorganizmima, perite često ruke.
• Nemojte pušiti. Pušenje oštećuje prirodnu obranu protiv respiratornih infekcija.
• Brinite o sebi. Dovoljno odmora, pravilna prehrana i umjerena fizička aktivnost može pomoći ojačavanju imunološkog sustava, piše Pliva zdravlje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....