Nikki Ikani, docentica na Sveučilištu u Leidenu i King’s Collegeu u Londonu, napisala je za The Conversation, portal za znanstveno novinarstvo koji objavljuje članke napisane od strane akademika i istraživača, članak nad kojim bi se mogli dobro zamisliti.
Naime, Ikani upozorava da, iako su ljudi umorni od pandemijskih tema nakon COVID-a, ptičja gripa postaje ozbiljna prijetnja. Visokopatogeni sojevi H5 smrtonosni su za ptice, šire se na sisavce i sve češće se pronalaze u peradarskim farmama i mlijeku. Iako je prijenos na ljude rijedak, rizik postoji, a nadzor i infrastruktura ranog upozorenja slabe zbog smanjenih resursa i birokratskih problema.
Ako se ignorira prijetnja, postoji opasnost od ponavljanja grešaka iz prošlih pandemija, a sljedeće upozorenje može stići prekasno, upozorava ona.
Svijet je, čini se, umoran od pandemijskih tema. Nakon COVID-a zavladala je tiha nepisana zabrana povratka na takve priče, kao da zatvaranjem tog poglavlja možemo zaboraviti i lekcije koje smo skupo platili. A one su jasne: sustavi pucaju brže nego što mislimo, upozorenja se godinama gomilaju bez stvarne pripreme, a mehanizmi zaštite lako postanu temelj sljedeće katastrofe. Upravo zato ovo je važno sada, dok se oblikuje nova prijetnja, a to je visokopatogena ptičja gripa. Iako je rizik trajnog prijenosa na ljude zasad nizak, virus nije bezazlen.
Sojevi H5 smrtonosni su za ptice. Milijuni su uginuli, a stotine milijuna usmrćene su radi kontrole širenja. Još je alarmantnije širenje na sisavce: zabilježeni su pomori kod najmanje 74 vrste, od morskih slonova do polarnih medvjeda. Riječ je o širem obrascu. Guste peradarske farme pogoduju prelasku virusa između vrsta. U posljednje dvije godine više od tisuću američkih mliječnih farmi imalo je pozitivne nalaze, a virusni fragmenti pronađeni su čak i u mlijeku. Svaki takav skok testira mogućnost prilagodbe virusa. Europa bilježi sličan trend. Od početka rujna do sredine studenoga 2025. pronađene su 1444 zaražene divlje ptice u 26 zemalja, četiri puta više nego godinu ranije.
Rijetki zaraženi ljudi
Zaraženi ljudi i dalje su rijetki, piše Ikani za The Conversation, pa je tako od 2003. potvrđeno 992 slučaja H5N1 u svijetu, ali uz gotovo 50-postotnu smrtnost. Broj ipak raste. Amerike su od 2022. zabilježile 75 slučajeva, a SAD je u studenome prijavio prvi smrtni slučaj od soja H5N5, kod pacijenta s postojećim zdravstvenim problemima. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti upozorava da široka cirkulacija virusa među životinjama povećava rizik prelaska na ljude. Istraživanja upozoravaju na poznat obrazac: rani signali postoje, ali se gube u birokraciji, suprotstavljenim tumačenjima i institucionalnom zaboravu. Veterinari i znanstvenici bilježe promjene, ali infrastruktura nadzora slabi. Proračuni su rezani, stručnjaci odlaze, a sustavi ranog upozorenja krhki su.
U SAD-u su smanjenja ostavila CDC u problemima, a znanstvenici upozoravaju na sporo i nedostatno dijeljenje podataka. U Ujedinjenom Kraljevstvu nadzor je oslabljen manjkom veterinara i slabijim pristupom europskim bazama podataka. Kad upozorenja oslabe unutar institucija, ne dopiru ni do javnosti. Ankete pokazuju da većina Amerikanaca ptičju gripu uopće ne doživljava kao ozbiljnu prijetnju. Tome pridonosi i činjenica da simptomi kod ljudi mogu biti blagi i neupadljivi. To ne znači da je nova pandemija neizbježna.
Rizik prijenosa s čovjeka na čovjeka i dalje je nizak, a pripremljenost je bolja nego prije COVID-a. Postoje kandidati za cjepiva i jasniji protokoli. No nizak rizik ne znači nikakav rizik. Većina ljudi nema imunitet na H5 sojeve, a gripa povijesno pogađa i zdrave odrasle osobe. Ako zbog umora, podfinanciranosti i ravnodušnosti okrenemo glavu od prijetnje ptičje gripe, riskiramo ponavljanje istog obrasca. A sljedeće upozorenje moglo bi stići prekasno da itko može reći da ga nije vidio.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....