Skupina znanstvenika sa Sveučilišta u Cambridgeu objavila je istraživanje koje se bavi rekonfiguracijom neuronskih putova u ljudskom mozgu tijekom života.
Istraživanje, objavljeno u utorak u časopisu Nature Communications, objašnjava kako su te strukture organizirane tijekom vremena i identificira pet dobnih skupina ljudskog mozga - pet različitih razdoblja neuronskog razvoja, prenosi Klix.
Autori, skupina znanstvenika sa Sveučilišta u Cambridgeu u Velikoj Britaniji, zaključili su da se ključne promjene u ovom rasporedu neuronskih mreža događaju oko 9., 32., 66. i 83. godine.
Nakon usporedbe mozgova više od 3800 ljudi u dobi od dojenačke do 90 godina pomoću MRI skeniranja koje mapira neuronske veze, znanstvenici su identificirali četiri ključne prekretnice koje označavaju početak i kraj starenja mozga.
Otkriće je značajno, posebno s obzirom na to da je način na koji je mozak organiziran povezan s neurološkim, mentalnim i neurorazvojnim poremećajima.
„Razumijevanjem ovih ključnih prekretnica možemo bolje razumjeti na što je mozak najosjetljiviji u različitim dobnim skupinama. Što više saznajemo o očekivanim promjenama u moždanim vezama tijekom života, to bolje možemo razlikovati ono što se smatra zdravom i tipičnom promjenom od znakova nečega povezanog s bolešću ili poremećajem“, objašnjava Alexa Mousley, glavna autorica studije.
Prva prekretnica koju su istraživači identificirali događa se oko devete godine. Do tada, kažu, dječji mozgovi prolaze kroz „konsolidaciju neuronske mreže“, gdje najaktivnije sinapse preživljavaju i dolazi do povećanja i sive tvari (koja sadrži neurone) i bijele tvari (koja se sastoji od veza).
Na kraju ove prve faze djetinjstva - koja se podudara s početkom puberteta - mozak prolazi kroz radikalnu promjenu u svojim kognitivnim sposobnostima te u svom socio-emocionalnom i bihevioralnom razvoju.
Druga identificirana faza, koju autori nazivaju „adolescencija“, obuhvaća razdoblje od devete do 32. godine. Tijekom tog razdoblja, organizacija svih neuronskih veza ostaje manje-više konstantna - cijela ova mreža postaje sve profinjenija, a veze sve učinkovitije.
Međutim, činjenica da ova druga faza traje do tridesete godine ne znači da je mozak do tada još uvijek adolescent, objašnjava Sandra Doval, profesorica istraživanja na Međunarodnom sveučilištu La Rioja.
U razgovoru za web stranicu SMC Španjolska, istraživačica, koja nije bila uključena u ovu studiju, objašnjava da "studija identificira kada se obrasci reorganizacije moždanih veza mijenjaju, a ne kada mozak sazrijeva, stari ili opada u funkcionalnom smislu".
Zapravo, sami autori ističu da je "prijelaz" u odraslu dob pod utjecajem kulturnih, povijesnih i društvenih čimbenika", što ga čini promjenom koja više ovisi o kontekstu nego o biologiji.
Najsnažnija promjena
U dobi od 32 godine, istraživači iz Cambridgea identificirali su još jednu prekretnicu - najsnažniju promjenu u organizaciji neuronskih mreža u životu osobe, kažu.
To se podudara s vrhuncem sazrijevanja bijele tvari - druge studije već su pokazale da povezanost mozga doseže svoj vrhunac u ranim 30-ima i promjene u arhitekturi neuronske mreže, koje su se do tada brzo događale, počinju se usporavati. Ova moždana dob je najduža faza, koja traje od 32 do 66 godina.
„Ovo razdoblje stabilnosti mreže također odgovara platou u inteligenciji i osobnosti“, slažu se autori.
Znanstvenici ističu da postoji još jedna prekretnica u dobi od 66 godina, koja se podudara sa značajnim pomakom u zdravlju i kognitivnim funkcijama u zemljama s visokim prihodima.
Zapravo, od ove dobi nadalje mogu se početi pojavljivati demencija ili hipertenzija, što je također povezano s kognitivnim padom i ubrzanim starenjem. Ova početna faza starenja traje do 83. godine.
Oko te dobi događa se posljednja prekretnica koju su identificirali istraživači iz Cambridgea, označavajući početak završne faze mozga. Iako priznaju da su podaci o ovoj fazi ograničeni, napominju da različita područja mozga imaju više poteškoća u komunikaciji, piše Klix.
Međutim, znanstvenici naglašavaju da se te granice ne bi trebale smatrati „krutima“.
„Razlika između sazrijevanja i starenja je relativno proizvoljna. Nadalje, važno je imati na umu da se studija usredotočuje samo na povezanost mozga - ne analizira kako se kognitivni aspekti poput učenja, pamćenja, sposobnosti rješavanja problema itd. mijenjaju tijekom tih faza“, ističe španjolski znanstvenik Rafael Romero Garica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....