Znanstvenici su čak 36 tisuća ljudi zamolili da se privremeno ‘skinu‘ s društvenih mreža. Rezultati su vrlo zanimljivi

Novo veliko istraživanje iz područja digitalnog zdravlja pokazalo je koliko dubok utjecaj društvene mreže mogu imati na psihičko stanje korisnika - i što se događa kada ih se jednostavno prestane koristiti.

U studiji je sudjelovalo 36.000 ljudi koji su prethodno provodili najmanje 15 minuta dnevno na Facebooku i Instagramu. Istraživači sa Sveučilišta Stanford zamolili su ih da ili potpuno deaktiviraju svoje račune na šest tjedana ili da ih ne koriste barem jedan tjedan.

Rezultati su bili iznenađujući.

Značajno poboljšanje mentalnog zdravlja

Oni sudionici koji su ostali offline najdulje - oko 27% ukupne skupine - pokazali su najveće poboljšanje emocionalnog stanja. U usporedbi s kontrolnom skupinom, prijavili su manje stresa, bolju koncentraciju i općenito višu razinu psihološke stabilnosti.

Posebno zanimljivo, najveće koristi kod Instagram "detoksa" zabilježene su kod žena u dobi od 18 do 24 godine, dok su na Facebooku najveće poboljšanje osjetili korisnici stariji od 35 godina, prenosi LAD bible. 

Istraživači navode da se radi o jednom od dosad najopsežnijih eksperimenata koji povezuje korištenje društvenih mreža i mentalno zdravlje.

Problem nije samo ekran - nego i navika

Iako rezultati sugeriraju jasnu korist od pauze, istraživači upozoravaju da situacija nije jednostavna. Mnogi sudionici, nakon što su prestali koristiti Facebook i Instagram, nisu smanjili ukupno vrijeme provedeno online - nego su se jednostavno prebacili na druge aplikacije.

To znači da se poboljšanje raspoloženja možda nije dogodilo samo zbog "manje interneta", nego i zbog promjene vrste sadržaja koji su konzumirali, piše LAD bible. 

Društvene mreže i sve veća zabrinutost

U pozadini ovog istraživanja nalazi se sve veća zabrinutost zbog utjecaja društvenih mreža na mlade. Pojedine zemlje, poput Australije, već uvode restrikcije i zabrane korištenja društvenih mreža za tinejdžere, nakon što su studije pokazale pozitivne učinke takvih mjera.

Znanstvenici već dulje upozoravaju da kratkoročni “dopaminski” poticaji koje dobivamo scrollanjem mogu dugoročno negativno utjecati na pažnju, raspoloženje i osjećaj zadovoljstva.

Reakcije tehnoloških kompanija

Nakon objave rezultata, tehnološki divovi koji stoje iza platformi reagirali su s oprezom.

Iz Mete, vlasnika Facebooka i Instagrama, poručili su da je mentalno zdravlje mladih "složeno pitanje koje se ne može svesti na jednu aplikaciju", dok iz Googlea tvrde da se YouTube ne može promatrati kao klasična društvena mreža.

Što ovo znači u praksi

Iako istraživanje ne tvrdi da su društvene mreže same po sebi štetne, jasno pokazuje da njihova intenzivna svakodnevna upotreba može imati mjerljiv utjecaj na mentalno zdravlje.

Sve više mladih ovisno o društvenim mrežama 

Globalno, procjene ukazuju da oko 5% do 10% korisnika društvenih mreža pokazuje simptome koji se mogu klasificirati kao problematična ili “ovisnička” upotreba. Kod adolescenata i studenata taj udio je viši i u mnogim studijama se kreće između 10% i 20%, a u pojedinim visokorizičnim skupinama (npr. intenzivni korisnici pametnih telefona) može prelaziti i 25%.

Prosječno vrijeme korištenja društvenih mreža globalno je oko 2,5 sata dnevno, dok kod mlađih korisnika (adolescenti i mladi odrasli) često prelazi 3 do 4 sata dnevno, a u rizičnim skupinama i znatno više. Istraživanja također pokazuju korelaciju između vremena provedenog na društvenim mrežama i povišenih razina anksioznosti, depresivnih simptoma i poremećaja spavanja, iako uzročnost nije uvijek jednostavno dokaziva.

Klinički i operacionalni kriteriji

U istraživanjima se problematična upotreba najčešće definira kroz skup kriterija koji uključuju sljedeće dimenzije: salijentnost (društvene mreže postaju dominantna aktivnost u mislima i ponašanju), gubitak kontrole (neuspjeh u ograničavanju korištenja), toleranciju (potreba za sve duljim korištenjem za isti učinak), simptome povlačenja (iritabilnost, nemir ili anksioznost kad se ne koristi), konflikt (problemi u školi, poslu ili odnosima) i relaps (povratak na prekomjerno korištenje nakon pokušaja smanjenja).

Kako se prepoznaje u praksi

Stručno gledano, ključni indikator nije samo broj sati korištenja, nego funkcionalno oštećenje i gubitak kontrole. Jedan od najvažnijih znakova je ponavljani neuspjeh u smanjenju korištenja unatoč svjesnoj odluci da se to učini. Drugi važan kriterij je da korištenje počinje zamjenjivati druge aktivnosti koje su ranije bile stabilne, poput spavanja, učenja, fizičke aktivnosti ili socijalnih interakcija uživo.

Tipični simptomi uključuju kompulzivno provjeravanje telefona bez vanjskog povoda, automatsko otvaranje aplikacija, osjećaj “FOMO-a” (fear of missing out), odnosno straha da se nešto propušta, te emocionalnu regulaciju putem društvenih mreža, gdje se one koriste za smanjenje stresa, dosade ili negativnih emocija. Kod izraženijih slučajeva javlja se i poremećaj spavanja zbog korištenja u kasnim noćnim satima te pad koncentracije i akademske ili radne učinkovitosti.

Granica između navike i ovisnosti

Ključna razlika između intenzivnog korištenja i ovisničkog obrasca je u gubitku kontrole i negativnim posljedicama. Ako osoba koristi društvene mreže puno, ali ih može lako ostaviti bez emocionalne nelagode i bez utjecaja na svakodnevno funkcioniranje, radi se o navici. Ako se, međutim, javlja psihološka napetost bez korištenja, ponavljani neuspješni pokušaji ograničavanja i jasno narušavanje svakodnevnog života, tada se govori o problematičnoj ili ovisničkoj uporabi.