Po cijele dane možemo pratiti vremensku prognozu na lokalnim i nacionalnim TV kanalima, portalima, aplikacijama... Svi iščekujemo kakva će nam temperatura zraka biti sutra ili za nekoliko dana i "padamo u nesvijest".
Zašto?
Jer prognoze iz dana u dan predviđaju sve više temperature, da ćemo u budućnosti živjeti u "fritezi", i to u državi u kojoj su na fasadama zgrada zabranjeni novi klimatizacijski uređaji ili zamjena starih i pokvarenih.
No ne bi nas toliko trebala zanimati temperatura koja nas očekuje sutra, prekosutra ili za pet ili šest dana, nego vlažnost zraka koja nas očekuje na nekom području u navedenom periodu.
Zašto?
Zbog toga što je vlažnost zraka ta koja nam stvara neprilike. Zbog nje se znojimo, "lijepimo", ona nam otežava disanje, zbog nje ne možemo spavati, zbog nje nam je odjeća mokra kao da je izišla iz perilice, i ona je kudikamo gora od suhog zraka.
Igrom slučaja, potpisnik ovih redaka je daleke 1987. godine bio u Jeddahu, gradu na Crvenom moru, u Saudijskoj Arabiji. Tog je dana temperatura zraka na zapovjedničkom mostu, u hladu "lastavice" (vanjski produžetak zapovjedničkog mosta), bila ravno 50 stupnjeva Celzijevih, dok je temperatura mora bila nešto niža od 36 stupnjeva. Uz to je puhao ghibli, suhi pješčani vjetar, koji je dodatno podizao osjet topline. Bilo je vruće, ali nismo se znojili, mogli smo disati, normalno spavati i funkcionirati.
Zašto?
Zbog jednostavnog razloga – vlažnost je bila niska, odnosno nije je bilo. Zrak je bio suh, bilo je vruće, ali moglo se dobro podnijeti tu vrućinu.
Nakon 20 dana uplovili smo u Dar es Salaam, u Tanzaniji, gdje je temperatura zraka bila ravno 30 stupnjeva Celzijevih, ali je vlažnost zraka bila veća od 80 posto. Temperatura je bila prihvatljiva, u odnosu na onu iz Jeddaha trebala je biti "zima". No, na našu žalost, nije bilo ugodno, nego pakleno – nismo mogli disati, stalno smo bili mokri, znojili smo se, a paluba broda bila je vlažna kao da pada kiša.
Zašto ovo pišemo? Da bismo ljudima prikazali koliko je pogubna vlažnost zraka.
Dakle, koliko nam je vruće, to ne ovisi samo o temperaturi zraka. Na to kako doživljavamo vrućinu utječu i vlažnost zraka, vjetar, sunčevo zračenje te trajanje vrućeg razdoblja. Važni su i osobni čimbenici: što odjenemo, koliko se krećemo i u kakvom smo zdravstvenom stanju.
Vlažnost zraka, jednostavno rečeno, označava količinu vodene pare u zraku. Najčešće se izražava kao relativna vlažnost zraka, koja pokazuje koliko vodene pare trenutačno ima u zraku u odnosu na najveću količinu vodene pare koju zrak može sadržavati pri toj temperaturi. Ako je relativna vlažnost 100 posto, zrak je potpuno zasićen vodenom parom.
Topliji zrak može sadržavati više vodene pare nego hladniji. Kad je zrak vrlo vlažan, osjećamo poznatu sparinu. Upravo sparina objašnjava zašto ista temperatura može uzrokovati različit osjećaj toplinskog opterećenja.
Tijelo se od pregrijavanja brani znojenjem. Dok znoj isparava s kože, tijelo se hladi. No kad je zrak jako vlažan, znoj isparava sporije, pa se tijelo teže rashlađuje. Zbog toga se možemo osjećati pregrijano, ljepljivo i iscrpljeno. Zato visoka temperatura uz visoku vlažnost može biti posebno naporna i opterećujuća za organizam, čak i kad temperatura nije rekordno visoka.
Iako i niska vlažnost zraka može imati utjecaj na zdravlje, primjerice uzrokovati suhu kožu i nadražene oči, ljudskom je tijelu obično teže nositi se s visokom vlažnošću zraka tijekom vrućeg vremena.
U takvim kombiniranim uvjetima (temperatura zraka, vlažnost zraka, vjetar, zračenje) raste rizik od toplinskog stresa. To znači da se tijelo sve teže nosi s vrućinom i sve teže održava normalnu tjelesnu temperaturu. Ako se ne rashladimo, ne odmorimo se i ne unosimo dovoljno tekućine, toplinski stres može prerasti u ozbiljne zdravstvene probleme, kao što su toplinska iscrpljenost ili toplinski udar. Kod osjetljivijih osoba dodatno opterećuje srce i dišni sustav.
Posebno su ugrožene starije osobe, osobe s kroničnim bolestima, djeca, trudnice, sportaši i svi koji rade ili dulje borave na otvorenom. Zato za vrijeme toplinskog vala ne pratimo samo najvišu dnevnu temperaturu. Jednako su važni i vlažnost zraka, trajanje vrućine te tople noći. Kada temperature ostaju visoke i noću, tijelo se teže rashlađuje i oporavlja od dnevne vrućine, pa se toplinsko opterećenje nastavlja i rizik za zdravlje raste iz dana u dan, osobito tijekom duljih toplinskih valova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....