Što je netko bogatiji, veći su izgledi da će biti više moralno deficitaran.
Zvuči kao stereotip, ali postoji uporište u stvarnosti za ovu tezu, koja se zrcali i kroz pop-kulturu. Od Scrooge-efekta iz "Božićne priče" Charlesa Dickensa do gospodina Burnsa iz Simpsonovih; pop-kultura je puna zlih, sebičnih, istodobno bogatih ljudi.
Aktualan psihološki pristup potvrđuje da bi Scrooge-efekt mogao biti više od stereotipa.
Istraživanja su pokazala da postoje jasne veze između povećanog bogatstva i neetičkog ponašanja. Naime, pokazalo se da bogatiji ljudi imaju više sebičnog fokusa na vlastite interese i manje suosjećanja za patnju drugih, piše Daily Mail.
Možda je lako pretpostaviti da bogatstvo pretvara inače dobre ljude u sebične pojedince, ali prema riječima dr. Stevea Taylora, sveučilišnog profesora, zapravo je vjerojatnije da je suprotno.
- U osnovi, želja za bogatstvom povezana je sa stanjem frustracije i nezadovoljstva. Sretni ljudi uglavnom ne teže da postanu bogati – kazuje stručnjak.
Skloniji laganju i varanju
U jednoj studiji, psiholozi sa Univerziteta u Kaliforniji, Berkeley, otkrili su da su pojedinci iz više klase skloniji laganju tijekom pregovora, varanju da bi osvojili nagradu i odobravanju neetičkog ponašanja na poslu.
Slično tome, ista studija je pokazala da su ove tendencije uglavnom objašnjene time što pojedinci iz više klase imaju pozitivniji stav prema pohlepi.
S druge strane, neka istraživanja su pokazala da ljudi iz nižih socio-ekonomskih grupa imaju tendenciju da doživljavaju više suosjećanja za patnju drugih ljudi nego oni bogatiji. No, nije samo društvena klasa ta koja može predvidjeti koliko će nečije ponašanje biti sebično.
Vozači skupljih auta rjeđe usporavaju
Studije su, primjerice, pokazale da vozači skupljih automobila rjeđe usporavaju zbog pješaka ili puštaju druge vozače da se pridruže putu. Jedna studija koju je provelo Sveučilište u Nevadi otkrila je da se šansa da će vozač usporiti kako bi propustio pješake smanjila za tri postotka za svakih 738,50 funti (1.000 dolara) koliko je vrijedio njihov automobil.
Tu se nameće pitanje: čini li novac ljude sebičnima ili ih sebičnost čini bogatima?
Prema rečima dr Taylora, odgovor je da iste osobine ličnosti koje nekoga čine sebičnim, čine ga i sklonijim težnji ka bogaćenju.
Ove osobine ličnosti poznate su kao "Mračna trijada“, koja uključuje psihopatiju, narcizam i makjavelizam.
Međutim, dok istraživanja konstantno pokazuju da ljudi s ovim osobinama gravitiraju ka pozicijama društvene moći i postaju bogatiji, studije također pokazuju da su - manje sretni.
- Neki ljudi doživljavaju stanje intenzivne psihološke odvojenosti. Njihove psihološke granice su toliko jake da se osjećaju odvojeno od drugih ljudi i svijeta, sa nedostatkom empatije ili emocionalne veze sa drugima – približava stručnjak-psiholog.
Nedostatak empatije, uobičajen među psihopatama i narcisima, olakšava postizanje materijalnog "uspjeha", no sreća nije dostižna iznad određenog praga koji ih ispunjava. Drugim riječima, bogatstvo ne znači sretan život, ponekad štoviše upravo suprotno.
Naravno, to ne znači da su svi bogati ljudi zli. Ima onih koji se obogate jer imaju sjajnu ideju, izuzetno su nadareni ili jednostavno nasljeđuju svoje bogatstvo, a da nikada nisu radili za njega. Neki bogati ljudi izdašno daruju ogroman novac u dobrotvorne svrhe, umjesto da ga gomilaju poput izmišljenog Scroogea.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....