Nevolje u moru se događaju kad ih najmanje očekujemo, kaže profesionalni ronilac Branislav Sadžaković, dodajući kako grčevi mogu "uhvatiti" bilo koga, čak i najiskusnijeg plivača.
Događa se da jednostavno krivo procijenimo svoje mogućnosti.
Postoji nekoliko osnovnih pravila kojih se treba pridržavati prije ulaska u more: ne riskirati na "divljim" i neuređenim plažama gdje nema spasilaca, ako niste izvrstan plivač, ne skakati u more s vrućeg sunca bez pripreme. Kupanje noću je rizično, posebno u kombinaciji s alkoholom ili drogama. Međutim, ponekad se, čak i uz sve mjere opreza, dogode neželjene i nepredviđene situacije.
"Prvi i osnovni savjet je da osoba koja se nađe u nevolji ne paničari, da se smiri i ne prepušta impulsima. Ljudska pluća su poput balona - ako su puna zraka, osoba ne može potonuti. U kritičnim situacijama ne treba se boriti, ako je osoba umorna ili osjeća grčeve, najbolje je udahnuti zrak i opustiti se, pustiti tijelo da pluta na površini, odmoriti se i skupiti snagu", objašnjava profesionalni ronilac Branislav Sadžaković, piše Nova.rs.
Velike i smrtonosne pogreške
Jedna od velikih i smrtonosnih pogrešaka koje čovjek koji pliva u rijeci može napraviti jest pokušaj borbe, jer u toj borbi jednostavno ne može pobijediti.
"Rijeka je jedna od najmoćnijih prirodnih sila, a ljudi paničare i, kako bi stigli do obale, pokušavaju nemoguće - svladati riječnu struju. Teško je da itko uspije. Prije svega, treba pažljivo procijeniti svoje mogućnosti i ne riskirati, a ako čovjek osjeti da gubi snagu, treba duboko udahnuti i pustiti da ga rijeka nosi. Neka pliva polako, s čestim odmorima, prema obali, nikada uzvodno, sa strujom, jer će tako izgubiti snagu. Bolje je izaći dva kilometra nizvodno i vratiti se pješice, jer se nitko nije utopio na kopnu. Rijeka je jednostavno prejaka“, objašnjava Sadžaković.
Grčevi su jedna od vrebajućih opasnosti, posebno ako čovjek nije u dobroj formi. Savjeti su slični.
"Tijekom treninga ronioci uče kako se nositi s grčevima. Trebaju ispružiti nogu i rukama dohvatiti vrh peraje te je povući k sebi. Plivači to teško mogu učiniti, ali ako to nije moguće, ne bi trebali paničariti, već jednostavno pričekati da grč prođe. Trebali bi udisati i zrak koji će ih održati na površini i plutati. Nije loše, općenito, s vremena na vrijeme piti magnezij, jer on sprječava grčeve u ekstremitetima“, savjetuje profesionalni ronilac.
Nošenje i pravilno korištenje prsluka
Prepričava i prizor koji se ne bi smio događati:
"Nedavno sam na rijeci vidio ljude u čamcu, a sprijeda je sjedila žena koja je u krilu držala dijete. Ni ona ni dijete nisu imali prsluke za spašavanje, što je vrlo opasno. Imamo mnogo primjera ljudi koji nisu koristili prsluke za spašavanje ili su ih koristili na krivi način i to je završilo katastrofom. Da su naletjeli na veći val, ženu i dijete udar bi razdvojio i sasvim je moguće da bi sve loše završilo, zato je važno da svi u čamcu imaju prsluk za spašavanje“, kaže Sadžaković.
Jednako je važno pravilno ga koristiti.
"Također, mora biti dobro pričvršćen i zategnut, kako ne bi pao s osobe. Nažalost, imali smo slučaj na Dunavu, kada se prevrnuo čamac i trojica mladića su se utopila. Kada smo tražili te ljude, pronašli smo prsluk, ali ne i tijelo. Je li pao s čovjeka ili ga je bacio u trenutku panike, ne znamo. Čak i ako čovjek izgubi svijest ili bude teško ozlijeđen, prsluk će ga održati na površini“, apostrofira spasilac Sadžaković.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....