Veliko novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Health otkrilo je snažnu povezanost između izloženosti poljoprivrednim pesticidima iz okoliša i povećanog rizika od raka. Kombiniranjem praćenja okoliša, podataka iz nacionalnih registara raka i bioloških istraživanja, znanstvenici iz IRD-a, Instituta Pasteur, Sveučilišta u Toulouseu i Nacionalnog instituta za neoplastične bolesti (INEN) u Peruu pružaju nove uvide u to kako izloženost pesticidima može pridonijeti razvoju određenih vrsta raka.
Pesticidi se uobičajeno nalaze u hrani, vodi i okolnom okolišu, često kao složene mješavine, a ne kao pojedinačne tvari. Zbog toga je njihove učinke na zdravlje teško izmjeriti. Većina dosadašnjih istraživanja usredotočila se na pojedinačne kemikalije u kontroliranim uvjetima, što ne odražava stvarnu izloženost ljudi u svakodnevnom životu. Ovo novo istraživanje zauzima širi pristup, ispitujući kako više pesticida međusobno djeluje i kako utječe na populaciju u stvarnim uvjetima.
Zašto je Peru odabran za istraživanje
Peru pruža jedinstveno okruženje za ovu vrstu istraživanja. Zemlja obuhvaća regije s intenzivnom poljoprivredom, raznolikim klimama i ekosustavima te izraženim društvenim i geografskim nejednakostima. Rak predstavlja sve veći javnozdravstveni problem, a razine izloženosti pesticidima u nekim zajednicama posebno su visoke, piše Science daily.
Rezultati pokazuju da su određene populacije, osobito autohtone i ruralne poljoprivredne zajednice, izloženije pesticidima. U prosjeku su pojedinci u tim skupinama istodobno izloženi približno 12 različitih pesticida u povišenim koncentracijama.
Mapiranje izloženosti pesticidima i rizika od raka
Kako bi bolje razumjeli povezanost između pesticida i raka, istraživači su izradili detaljne modele koji prikazuju kako se poljoprivredne kemikalije šire diljem zemlje. Analiza je obuhvatila 31 široko korišten pesticid. Nijedan od njih nije klasificiran kao poznati kancerogen za ljude prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), no njihova kombinirana prisutnost u okolišu pažljivo je praćena, prenosi Science daily.
„Najprije smo modelirali raspršivanje pesticida u okolišu tijekom šestogodišnjeg razdoblja, od 2014. do 2019., što nam je omogućilo izradu karte visoke rezolucije i identificiranje područja s najvećim rizikom izloženosti“, objašnjava Jorge Honles, doktor epidemiologije sa Sveučilišta u Toulouseu.
Tim je zatim usporedio te karte izloženosti sa zdravstvenim podacima više od 150.000 oboljelih od raka zabilježenih između 2007. i 2020. godine. Ta je usporedba otkrila jasan obrazac. Regije s većom izloženošću pesticidima u okolišu imale su i veće stope određenih vrsta raka. U tim područjima vjerojatnost razvoja raka bila je u prosjeku oko 150% veća.
„Ovo je prvi put da smo uspjeli povezati izloženost pesticidima, na nacionalnoj razini, s biološkim promjenama koje upućuju na povećan rizik od raka“, objašnjava Stéphane Bertani, istraživač molekularne biologije u Francuskom nacionalnom institutu za održivi razvoj (IRD), u laboratoriju PHARMA-DEV (IRD/Sveučilište u Toulouseu).
Rani i tihi biološki učinci
Istraživanje također ističe kako izloženost pesticidima može utjecati na tijelo mnogo prije nego što se rak dijagnosticira. Iako se tumori mogu razviti u različitim organima, neki dijele zajedničke biološke slabosti povezane s njihovim staničnim podrijetlom. Na te ranjivosti može utjecati izloženost pesticidima.
Jetra ima ključnu ulogu jer obrađuje mnoge kemikalije koje ulaze u tijelo i služi kao pokazatelj izloženosti okolišu. Molekularna istraživanja provedena na Institutu Pasteur, pod vodstvom Pascala Pineaua, pokazuju da pesticidi mogu ometati procese koji održavaju normalnu funkciju i identitet stanica. Ta se narušavanja javljaju rano i mogu se s vremenom nakupljati bez očitih simptoma.
Takve promjene mogu učiniti tkiva osjetljivijima na druge štetne utjecaje, uključujući infekcije, upale i stres iz okoliša.
Posljedice za zdravstvene politike i procjenu rizika
Ovi nalazi dovode u pitanje tradicionalne pristupe sigurnosti kemikalija, koji obično procjenjuju jednu tvar odjednom i definiraju granice izloženosti koje se smatraju sigurnima. Ovo istraživanje sugerira da takve metode mogu zanemariti rizike povezane s kombiniranom izloženošću i stvarnim uvjetima u okolišu.
Također ukazuje na ulogu vanjskih čimbenika poput klimatskih događaja. Pojave poput El Niña mogu povećati izloženost utječući na način uporabe pesticida i njihovo kretanje kroz okoliš. Istraživači tvrde da je potrebno ažurirati postojeće strategije procjene rizika i prevencije kako bi odražavale tu složenost.
Širi globalni zdravstveni problem
Iako se istraživanje fokusira na Peru, njegove implikacije protežu se diljem svijeta. Ono naglašava kako promjene u okolišu, poljoprivredne prakse, ekstremni vremenski uvjeti i društvene nejednakosti mogu zajedno utjecati na zdravstvene ishode.
Ranjive populacije, uključujući autohtone i ruralne zajednice, mogu biti izložene najvećim rizicima.
Istraživački tim planira nastaviti istraživati uključene biološke mehanizme i razvijati bolje alate za prevenciju. Njihov je cilj podržati učinkovitije i pravednije javnozdravstvene politike koje uzimaju u obzir stvarnu izloženost okolišu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....