Samoozljeđivanje među adolescentima dosegnulo je alarmantno visoku razinu. Procjenjuje se da se svaka treća ili četvrta mlada osoba u Hrvatskoj barem jednom u životu namjerno samoozlijedila kako bi se lakše nosila s teškim životnim situacijama, osjećajima i iskustvima.
"Samoozljeđivanje je najčešće poziv u pomoć, a ne izraz želje za suicidom", kaže autorica digitalne knjige "Samoozljeđivanje kod adolescenata" i nastavnica u Medicinskoj školi Pula, Kristina Majer Čekada.
Pojašnjava da namjerno samoozljeđivanje i nanošenje boli bez suicidalne nakane uključuje rezanje, grebanje i paljenje kože, grizenje, udaranje sebe ili udaranje o zid, sprečavanje rana da zarastu i uzimanje manjih, netoksičnih doza otrovnih supstanci.
"Istraživanja pokazuju kako se između 10 i 40 p...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....