Depresija je danas jedan od najraširenijih problema mentalnog zdravlja, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Procjenjuje se da u Hrvatskoj stotine tisuća ljudi živi s depresijom, a neke procjene govore i o oko 400.000 oboljelih. Istovremeno, istraživanja pokazuju da je oko 5-6 % odraslog stanovništva imalo depresiju u posljednjih godinu dana, dok još veći broj ljudi ima blaže simptome koji često ostaju neprepoznati. Depresija je pritom jedan od vodećih uzroka hospitalizacija među mentalnim poremećajima i značajan javnozdravstveni problem.
Depresija nije samo prolazna tuga ili loše raspoloženje, kako se često pogrešno misli. Riječ je o ozbiljnoj mentalnoj bolesti koja utječe na način na koji osoba razmišlja, osjeća i funkcionira u svakodnevnom životu. Karakteriziraju je dugotrajna tuga, gubitak interesa za aktivnosti koje su prije donosile zadovoljstvo, manjak energije, osjećaj bezvrijednosti i poteškoće u obavljanju čak i jednostavnih zadataka. Da bi se postavila dijagnoza, simptomi moraju trajati najmanje dva tjedna i značajno utjecati na kvalitetu života.
Rjeđi simptomi depresije:
Pretjerana kompenzacija kroz prividnu sreću: Osobe koje se bore s depresijom mogu učiniti sve kako bi spriječile druge da saznaju za njihovo stanje. Mogu osjećati krivnju, sram, slabost ili neugodu te početi pretjerano kompenzirati svoju depresiju radeći sve kako bi prikrile simptome i djelovale “dobro” ili “sretno”.
Netko tko djeluje vrlo društveno i koga se vidi kako se smije u društvu može istovremeno biti preplavljen mislima tuge, praznine i očaja. Prisjetimo se voljenog komičara i glumca Robin Williams. Nasmijavao je milijune ljudi svojom duhovitom komedijom, no borio se s depresijom koja je na kraju dovela do njegova samoubojstva, prenosi The psychology group.
Hiperseksualnost: Depresija može dovesti do potiskivanja teških emocija, što rezultira izbjegavajućim ponašanjima poput hiperseksualnosti ili zlouporabe alkohola i drugih supstanci. Takva ponašanja služe kao način suočavanja i kratkotrajnog olakšanja.
Pretjeran rad: Mit je razbijen - biti depresivan ne znači nužno biti bez motivacije. Iako su letargija i manjak energije česti simptomi, mnogi ljudi rade kako bi si odvratili pažnju. Zapravo, radoholičari imaju dvostruko veću vjerojatnost za depresiju nego oni koji to nisu.
Ovisnost o drugima (codependency): Kako bi ublažili snažan osjećaj usamljenosti, mnogi ljudi s depresijom traže olakšanje kroz vezivanje za druge. Izreka “nesreća voli društvo” može biti istinita u kontekstu depresije. Kako bi izbjegli osjećaj usamljenosti, ljudi se mogu emocionalno vezati za druge kao način samoutjehe.
Namjerno uskraćivanje sna: Poznato je da depresija utječe na san, bilo kroz nesanicu, pretjerano spavanje ili poteškoće s uspavljivanjem. Rjeđi slučaj je kada osoba namjerno remeti svoj ritam spavanja, obično kako bi imala više vremena za aktivnosti koje donose kratkotrajno zadovoljstvo. Neki ostaju budni do kasno ili izbjegavaju spavanje jer im depresija oduzima velik dio dana.
Dobivanje ili gubitak na težini: Depresija uzrokuje promjene u apetitu, što može dovesti do prejedanja (debljanja) ili gubitka težine bez dijete, piše The psychology group.
Ljutnja i razdražljivost: Simptomi depresije mogu se razlikovati ovisno o spolu. Ljutnja je jedan od najčešćih simptoma kod muškaraca, koji također rjeđe priznaju ili prihvaćaju depresiju. To može objasniti zašto se neki nose s emocijama kroz alkohol, droge ili iskaljivanje bijesa na bližnje, verbalno ili fizički.
To ne znači da samo muškarci doživljavaju ljutnju. Mnoge žene pokazuju povećanu razdražljivost i mogu verbalno napadati druge ili sebe, uključujući samoozljeđivanje ili zlouporabu supstanci.
Nekontrolirane emocije: Brze promjene raspoloženja također mogu biti znak depresije. Osoba može prelaziti iz plača u smijeh, zatim u ljutnju, krivnju ili osjećaj praznine bez jasnog razloga. Reakcije mogu biti nesrazmjerne situaciji, primjerice nekontroliran plač zbog prolivene vode na podu.
Poteškoće u izražavanju emocija: Ne moraš uvijek biti tužan da bi imao depresiju. Mnogi se osjećaju emocionalno otupljeno i odvojeno od vlastitih osjećaja.
Anksioznost: Depresija može biti paralizirajuća. Može izazvati osjećaj manje vrijednosti ili krivnje, što dovodi do anksioznosti i poteškoća u svakodnevnom funkcioniranju. Zadaci mogu djelovati preplavljujuće zbog manjka energije i motivacije.
Osobe s depresijom često imaju nametljive misli, poteškoće s koncentracijom i donošenjem odluka.
Uobičajeni simptomi depresije:
Gubitak interesa: Smanjen interes ili zadovoljstvo (anhedonija) čest je simptom. Aktivnosti koje su nekad donosile radost više ne pružaju zadovoljstvo, uključujući i smanjen seksualni interes.
Samoozljeđivanje: To uključuje rezanje, spaljivanje kože, čupanje kože ili druga ponašanja koja uzrokuju fizičku bol. Mnogi navode da je to način izražavanja unutarnje boli. Može uključivati i nametljive misli o smrti, sa ili bez konkretnog plana samoubojstva.
Depresija nije samo emocija - to je mentalna bolest. Ako poznaješ nekoga tko se bori s mentalnim poteškoćama, važno je ne osuđivati ga, već pružiti podršku i potaknuti ga da potraži stručnu pomoć.
Ako se prepoznaješ u ovim simptomima, važno je znati da postoji nada i mogućnost promjene. Nisi sam/a. Ulaganje u sebe, primjerice kroz razgovor s terapeutom, može biti važan korak prema oporavku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....