Dijeli se nova karta Europe, preko Hrvatske piše 80.8. Zapeli smo, razlike su nikad veće. Srbija je na samom dnu

Nova karta Europe koja se posljednjih dana širi društvenim mrežama ponovno je otvorila raspravu o stvarnoj kupovnoj moći građana diljem kontinenta.

Iako se često govori o visini plaća, ekonomski stručnjaci upozoravaju da nominalni iznosi ne otkrivaju pravu sliku životnog standarda. Tek kada se primijeni paritet kupovne moći (PPP), metoda koju koriste Eurostat i OECD, postaje jasno koliko se europski kontinent i dalje dijeli na bogati sjever i zapad te znatno slabiji jug i istok.

Prema najnovijim podacima Eurostata, razlike među državama ne samo da postoje, nego se u nekim segmentima dodatno produbljuju.

Nordijske zemlje i dalje su na samom vrhu: Danska, Norveška, Švedska i Finska bilježe indekse kupovne moći iznad 120, dok Danska i Njemačka prelaze i 130. Posebno se izdvajaju Luksemburg i Švicarska, koje već godinama drže vrh europske ljestvice zahvaljujući iznimno visokoj produktivnosti, snažnim institucijama i stabilnom tržištu rada.

Screenshot 

Njihov standard života znatno nadmašuje europski prosjek, a ekonomisti objašnjavaju da upravo kombinacija visokih plaća, niskog rizika nezaposlenosti i snažnog izvoza omogućuje realan rast kupovne moći, čak i u razdobljima inflacije.

Velike razlike

GfK‑ova karta kupovne moći za 2024. dodatno potvrđuje razmjere razlika: Švicarska, Luksemburg i Liechtenstein nalaze se u samom svjetskom vrhu po iznosu raspoloživog dohotka po stanovniku.

S druge strane, velike zapadne ekonomije poput Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva i dalje su među razvijenijima, ali se suočavaju sa stagnacijom kupovne moći. Prema Eurostatu, inflacija je u tim državama nadmašila rast plaća, osobito u segmentu energije i hrane, što dodatno opterećuje kućne budžete.

Na jugu Europe situacija je još složenija. Španjolska i Portugal bilježe indekse oko 60, što jasno pokazuje da oporavak nije jednak u svim dijelovima kontinenta. Grčka, iako se postupno oporavlja, i dalje je znatno ispod europskog prosjeka.

Zemlje srednje i istočne Europe polako napreduju. Češka se približava indeksu 90, Poljska je oko 94, dok Rumunjska i Bugarska, iako i dalje najniže u EU, bilježe značajan napredak u posljednjem desetljeću.

Stabilni smo, ali...

Hrvatska i Slovenija drže stabilnu poziciju s indeksom kupovne moći oko 80, što ih svrstava u sredinu ljestvice. Ipak, razlika u odnosu na najrazvijenije zemlje i dalje je velika, a realni standard života osjetno je niži od zapadnoeuropskog prosjeka.

Prema karti objavljenoj na Statisti i Eurostatovim podacima, Srbija se nalazi pri samom dnu u usporedbi sa susjednim državama, što dodatno naglašava ekonomske razlike unutar regije.

Nova karta Europe tako još jednom potvrđuje ono što ekonomisti ponavljaju godinama: Europa dijeli zajedničko tržište, ali stvarnost života u Luksemburgu i Bugarskoj ili Danskoj i Srbiji i dalje je ‘miljama daleko‘. Razlike u kupovnoj moći ostaju najprecizniji pokazatelj stvarnog standarda, a one su i dalje duboko ukorijenjene.