Djecu ne treba obasipati obiljem igračaka i aktivnosti; najbolji način za razvoj moždane sposobnosti vrlo je jednostavan

Roditelji koji bombardiraju svoje bebe šarenim igračkama, knjigama i aktivnostima u nadi da će razviti moždane sposobnosti griješe, tvrdi stručnjak za razvoj djeteta.

Mozgovi male djece nisu spremni za suočavanje s previše stimulacije i umjesto toga napreduju na "jednostavnosti i ponavljanju", prema riječima profesora Sama Wassa, ravnatelja Instituta za znanost ranog razvoja na Sveučilištu East London.

"Prije nekoliko godina postojala je ideja da maloj djeci treba puno stimulacije", rekao je za program Today na BBC Radiju 4. "Znate tu ideju o bebi Einsteinu: što ih više zasipate, to više uče", prenosi Daily Mail.

"Žao mi je što vas moram razočarati, ali znanost je doista jasna da su im mozgovi, dok su mladi, veliki, zbrkani kaos, a ono što im treba upravo je suprotno od toga.

"Trebaju im jednostavnost, jasnoća i ponavljanje, samo ponavljanje iste stvari iznova i iznova pomaže im da izvuče značenje iz stvari."

Komentari profesora Wassa osporavaju nekada popularno uvjerenje iza alata poput videa Baby Einstein, koji su obećavali poticanje inteligencije izlaganjem dojenčadi klasičnoj glazbi, stranim jezicima, bojama i oblicima od rane dobi.

Neki roditelji u svojoj djeci vide buduće Einsteine 

/Afp

Brend Baby Einstein osnovala je 1996. godine Julie Aigner-Clark, bivša američka učiteljica, a producirala je videozapise koji su dojenčad upoznavali s glazbom Mozarta, Beethovena, Vivaldija i Händela, uz jednostavne riječi izgovorene na različitim jezicima.

Međutim, istraživanja su dovela u sumnju korisnost takvog materijala. Velika studija iz 2007. godine otkrila je da su bebe koje su gledale takve videozapise razumjele manje riječi od onih koje nisu.

Iako je kasnija analiza sugerirala da videozapisi vjerojatno nisu štetni, stručnjaci su zaključili da nude malo stvarne koristi za razvoj jezika.

Profesor Wass dodao je: "Najbolje je definitivno čitati istu knjigu iznova i iznova, pritiskati samo jedan gumb na jednoj igrački da bi se ona iznova i iznova pojavljivala. Imamo ideju da što ih više gađamo, to više uče. Zapravo, upravo je suprotno od toga. Mozgovi beba su puno sporiji od odraslih u obradi informacija, pa često mogu propustiti detalje ako se stvari ne uspore ili ne ponove", tvrdi on.

 Mozgovi beba su puno sporiji od odraslih u obradi informacija, pa često mogu propustiti detalje ako se stvari ne uspore ili ne ponove, ističe prof. Wass  (ilustracija)

Afp