Bivša voditeljica Mirna Berend podijelila je fotografiju neba prošaranog tragovima aviona, a u opisu je izrazila svoje sumnje u njihovo podrijetlo i zabrinutost zbog toga.
"Rade prekovremeno... Treća smjena... Mene samo zanima na kojem planetu žive oni koji znaju da ovo rade, koji su plaćeni da ovo ispuštaju iz aviona? Misle li da to ne pada i po njima ili po njihovoj djeci, ili ne misle ništa jer lovica zna biti baš čudna zamka. Potpuno prestaneš razmišljati, valjda se prebace samo na brojanje", napisala je ona, sugerirajući da netko namjerno ispušta tvari iz zrakoplova - napisala je.
- Ajde znaj što je njima, a i što je nama koji one koji to primjećuju nazivamo ludima. Pa eto, živim dovoljno dugo pa se sjećam - letjeli su avioni pola moga života, bez traga. Nego, sjeća li se još itko takvih letova i neba ili smo svi doživjeli potpunu kolektivnu lobotomiju - nevala je.
Njezina objava prikupila je tisuću komentara, a na nju se osvrnuo i hrvatski znanstvenik Saša Ceci, koji je detaljno objasnio zašto se tragovi zrakoplova pojavljuju na nebu.
"Draga Mirna, kondenzacijski tragovi aviona sastoje se od sitnih komadića leda. Kad je vrijeme lijepo i ne očekuje se promjena (nema dovoljno vlage u zraku da dođe do padalina), ti komadići leda polako sublimiraju. Molekule vode koje se odvoje od leda odu u zrak i ne vrate se. No ako se sprema pogoršanje vremena, sprema se tako da se vlaga u atmosferi povećava. To znači da će se češće događati da se molekule vode iz okolnog zraka zalijepe na te komadiće leda nego da se odvoje od njih. Komadići polako rastu i tragovi na nebu postaju dugotrajniji", napisao je on.
U nastavku je rekao kako mu je drago što je nekadašnja voditeljica zabrinuta za sigurnost ljudi te da zasigurno postoje opasne stvari koje ugrožavaju ljudsko zdravlje. Međutim, naglasio je da ovdje ne postoji nikakva opasnost.
"Ono što ti možda može uliti neku dozu sigurnosti da ovo zaista nije trovanje jest banalna činjenica da, ako nešto ispustiš na tim visinama (10–12 km), vjetar će to bez kontrole razbacati na ogromnim površinama. Da je to grubi pijesak (a nije, jer se dugo zadržava na nebu), letio bi 150 km od tih tragova, finiji pijesak leti do 3000 km od traga, a onaj najfiniji (kao onaj saharski, koji zna doletjeti i do nas) može doći do bilo kojeg dijela našeg planeta. Tko bi plaćao ikoga da radi tako neprecizno i nepouzdano ‘trovanje‘?", napisao je on.
Kazao je kako je Mirna u pravu što se tiče činjenice da je ranije tragova bilo manje, ali je objasnio zašto je došlo do toga da ih danas ima puno više. "Naime, zbog liberalizacije tržišta, low-cost letova, aviopromet preko teritorija bivše države od 80-ih godina do danas porastao je, po nekim pokazateljima, od četiri do šest puta. To znači da na jedan trag aviona koji smo vidjeli u osamdesetima danas vidimo njih pet", zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....