Imate povećano srce? Evo koliko je to zapravo opasno i koliko dugo možete živjeti

Život s povećanim srcem (kardiomegalijom) ovisi o uzroku, pri čemu neka stanja omogućuju normalan životni vijek, dok druga predstavljaju ozbiljne rizike. Razumijevanje vaše dijagnoze i rizika ključno je za učinkovito upravljanje ovim stanjem.

Koliko dugo možete živjeti s povećanim srcem?

Kardiomegalija jest stanje u kojem je srce veće nego što je uobičajeno za osobe vaše dobi i spola. Može zahvatiti dijelove srca ili cijelo srce.

Vaše srce može postati povećano ako imate stanje koje ga izlaže velikom opterećenju. To stanje može biti privremeno, kao u trudnoći, ili trajno, što se može dogoditi kod određenih medicinskih stanja. Radi se o stanju koje se može kontrolirati, ali potencijalno je ozbiljan zdravstveni problem, piše very well health. 

Očekivani životni vijek s povećanim srcem varira. Primjerice, oko 34% osoba s dilatiranom kardiomiopatijom (uzrokovanom povećanjem srčanih komora) živi 15 godina ili dulje. Osobe s hipertrofičnom kardiomiopatijom (uzrokovanom zadebljanjem stijenke srčanog mišića) često imaju normalan životni vijek.

Međutim, drugi čimbenici također mogu utjecati na očekivani životni vijek, uključujući dob i rizik od drugih po život opasnih komplikacija.

Ne ignorirajte ove znakove 

Simptomi povećanog srca ovise o uzroku i mogu se jako razlikovati jer na povećanje srca utječe više čimbenika. Simptomi nisu uvijek uočljivi ili se mogu pogrešno pripisati drugim medicinskim stanjima.

Uobičajeni simptomi povećanog srca uključuju nedostatak zraka, bilo u mirovanju ili tijekom aktivnosti, oticanje (edem) ruku, stopala i trbuha, umor ili izrazitu iscrpljenost, smanjenu sposobnost vježbanja, lupanje srca, osjećaj omaglice, nesvjesticu, bol u prsima (anginu), mučninu i osjećaj brze sitosti, piše very well health. 

Neki rjeđi simptomi povećanog srca, koji se češće javljaju kod uznapredovalog zatajenja srca, uključuju otežano disanje u ležećem položaju, kašalj osobito pri ležanju, novonastale nepravilne otkucaje srca (aritmije), nadutost i povećanje trbuha te bol u prsima ili bol u rukama i nogama zbog krvnih ugrušaka.

/Shutterstock

Uzroci

Svaka bolest koja tjera srce da radi jače može uzrokovati njegovo povećanje. Bolesti koje se najčešće povezuju s povećanim srcem uključuju anemiju, aritmije, kardiomiopatiju, urođene srčane mane, koronarnu bolest srca, bolesti srčanih zalistaka i bolesti štitnjače.

Povećano srce može se razviti i ako redovito konzumirate velike količine alkohola ili pušite. Obiteljska anamneza povećanog srca i sjedilački način života također mogu imati ulogu.

Oštećenje može dovesti do nagle smrti 

Oštećen srčani mišić može dovesti do zastoja protoka krvi, aritmija pa čak i smrti.

Komplikacije često proizlaze iz dilatirane kardiomiopatije, kod koje se stijenke klijetki stanjuju, što dovodi do povećanja srca. Klijetke su odgovorne za većinu pumpne snage srca. Kada se te komore ne mogu učinkovito kontrahirati, možda neće pumpati dovoljno krvi, što može uzrokovati krvne ugruške, srčani zastoj, zatajenje srca i šum na srcu.

Kardiomegalija može povećati rizik od stvaranja krvnih ugrušaka zbog usporenog protoka krvi. Ako ugrušci uđu u krvotok, povećava se rizik od srčanog udara ili moždanog udara, osobito ako imate druge rizične čimbenike poput dijabetesa, visokog krvnog tlaka ili koronarne bolesti srca.

Povećano srce može utjecati na električni sustav srca, što može dovesti do srčanog zastoja i potencijalno iznenadne smrti. Također može otežati pumpanje krvi kroz tijelo, što dovodi do zatajenja srca i nakupljanja tekućine u organizmu, uključujući pluća, što može uzrokovati otežano disanje.

Osim toga, povećano srce može spriječiti pravilno zatvaranje srčanih zalistaka, uzrokujući povrat krvi koji se čuje stetoskopom kao šum na srcu. Iako ponekad bezopasan, šum može biti znak potencijalnog zatajenja srca i zahtijeva pažljivo praćenje.

Kako se liječi 

Ako je povećano srce posljedica trudnoće ili intenzivne tjelesne aktivnosti, može se vratiti na normalnu veličinu. Međutim, većina uzroka zahtijeva liječenje.

Liječnik će obično preporučiti promjene životnog stila, poput prestanka pušenja, smanjenja unosa alkohola i prehrane s niskim udjelom soli. Također vam mogu biti propisani lijekovi poput antiaritmika za liječenje nepravilnog srčanog ritma, lijekova za snižavanje krvnog tlaka kao što su ACE inhibitori ili beta-blokatori, diuretika za regulaciju tekućine u tijelu te antikoagulansa za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka.

/Shutterstock

U nekim slučajevima može biti potrebna operacija, poput koronarnog premoštenja. Neki ljudi također trebaju ugradnju medicinskih uređaja poput elektrostimulatora srca (pacemakera) ili implantabilnog kardioverter defibrilatora (ICD).

Kad hitno potražiti pomoć 

Bez obzira imate li vi ili netko vama blizak povećano srce, poznavanje simptoma na koje treba obratiti pozornost ne samo da pomaže u razumijevanju što očekivati, već može i spasiti život.

Odmah potražite liječničku pomoć ako osjetite jaku bol u prsima, nedostatak zraka, vrtoglavicu ili nesvjesticu te bol ili nelagodu koja se širi iz ramena prema rukama, leđima, vratu ili trbuhu.

Najozbiljnije posljedice povećanog srca su iznenadni srčani zastoj i srčani udar.