Varaždinska policija je izvijestila o najnovijem slučaju prijevare, gdje je oštećena 53-godišnja žena iz Varaždina, koja je prodavala odjevni predmet putem interneta, a navodni kupac joj je dostavio poveznicu putem koje je unijela svoje bankovne podatke. Ubrzo je uočila da je velika svota nestala s računa, piše varaždinska policija.
Prema prijavi, objavila je oglas za prodaju, a s njom je u kontakt stupila nepoznata osoba, koja se predstavljala kao zainteresirani kupac. Na poslanu poveznicu, žena je unijela podatke svoje bankovne kartice. Vjerovala je da će primiti uplatu za prodani predmet, te je postupila prema uputama, počinivši klasičnu pogrešku, na koju toliko apeliraju i policija i bankarske kuće.
Nakon toga, uočila je da je s njezina računa izvršeno više nedopuštenih transakcija u ukupnom iznosu od oko 800 eura. Policija u ovom trenutku poduzima mjere i radnje u cilju otkrivanja počinitelja kaznenog djela.
Jednoj 28-godišnjoj Splićanki je nepoznata osoba, iskoristivši njene podatke, ispraznila bankovni račun.
Policija je izvijestila kako je 28-godišnjakinja prijavila da je oštećena u računalnoj prijevari, nakon što joj se na internetski oglas javio navodni kupac, koji je od nje, radi uplate novca, tražio broj bankovne kartice i kontrolni CCV broj.
Ubrzo je shvatila da je nepoznati prevarant iskoristio te podatke i s njenog računa podigao novac.
Kako ne bi postali žrtvom ovakvog ili sličnog nedjela policija građanima savjetuje da budu vrlo oprezni u kupovini on-line i kome se obraćaju za kupnju i prodaju te da ne ustupaju svoje osobne podatke nepoznatim osobama i ne dijele kartični pin ili lozinku za online bankarstvo.
Kako bi lakše prepoznali pokušaje računalne prijevare, te da ne postanete iduća žrtva, bitno je prepoznati glavne indikatore koji vam odmah trebaju upaliti "crveni alarm":
1. Slanje poveznice (linka) koji naizgled vodi na stranice trgovačkih društava koje se bave poštanskim i dostavnim uslugama s objašnjenjem kako se treba registrirati i unijeti osobne podatke,
2. Lažni/kopirani izgled WEB stranice trgovačkih društava, lako prepoznatljiv po brojnim pravopisnim i gramatičkim greškama hrvatskog jezika, u kombinaciji sa stranim jezicima (najčešće se koriste internet prevoditelji),
3. Zahtjev za unosom podataka sa debitne/kreditne kartice (broj kartice te posebice tzv. sigurnosni CVC/CVV troznamenkasti broj sa poleđine kartice),
4. Zahtjev za pristup internet bankarstvu (unos broja tokena, OTP iz tokena i APPLI2/MAC iz tokena),
5. Poruke/pozivi koje potencijalni prodavatelj zaprima na svoj mobilni telefon, pri čemu su zabilježene poruke sa pozivnih brojeva drugih zemalja, ali i brojevi hrvatskih mreža.
Osnovni preventivni savjet građanima jest da prilikom prodaje ne koriste i ne daju niti jedan od gore navedenih podataka.
Jedino što se bez opasnosti od zlouporabe može koristiti i poslati potencijalnom kupcu jest ime i prezime, te IBAN broj, napominje policija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....