Neki dijelovi tijela, poput muških bradavica, često se navode kao strukture bez jasne funkcije. Drugi, poput slijepog crijeva, i dalje izazivaju rasprave jer novija istraživanja sugeriraju da imaju ulogu koju znanstvenici još uvijek ne razumiju u potpunosti.
Znanost ima dugu povijest pogrešnog procjenjivanja važnosti pojedinih organa. Što više učimo o ljudskom tijelu, to više shvaćamo da mnogi dijelovi koje smo smatrali "beskorisnima" zapravo imaju ključnu ulogu.
Još 1890-ih godina anatom Robert Wiedersheim objavio je popis od 86 ljudskih dijelova tijela koji su, prema njegovu mišljenju, izgubili svoju izvornu fiziološku važnost. Taj popis uključivao je čak i ključne zaliske u venama koji usmjeravaju protok krvi, timusnu žlijezdu koja proizvodi bijele krvne stanice, kao i hipofizu i epifizu koje proizvode hormone.
Danas znanstvenici i dalje otkrivaju nove činjenice o ljudskom tijelu. Imajući to na umu, evo deset dijelova tijela koji se često smatraju beskorisnima, ali valja napomenuti da su neki od njih i dalje predmet rasprava.
Muške bradavice
U maternici svi ljudski embriji u početku razvijaju iste dijelove tijela. Oko sedmog tjedna trudnoće spolovi se počinju razlikovati, tada se aktivira gen koji potiče razvoj muških reproduktivnih organa i povlačenje ženskih.
Bradavice se formiraju prije nego što se taj gen aktivira, zbog čega ih imaju svi ljudi, bez obzira na spol. Iako muškarci obično ne mogu dojiti, njihove bradavice često reagiraju na seksualnu stimulaciju, pa neki osporavaju tvrdnju da su potpuno beskorisne.
Umnjaci
Treći kutnjaci mogu pomoći pri žvakanju hrane, ali se često smatraju nepotrebnima. Kod oko 22 posto ljudi barem jedan od četiri umnjaka uopće ne izraste.
Kada izrastu, ne probijaju pravilno desni jer je ljudska čeljust često premala. Nekad se smatralo da je to rezultat evolucije, no novija istraživanja sugeriraju da prehrana u djetinjstvu, posebno mekana i prerađena hrana, može ograničiti rast čeljusti.
Jakobsonov odnosno vomeronazalni organ
Kod nekih ljudi postoje ostaci cjevastog organa koji kod životinja služi za otkrivanje feromona. Taj organ, poznat kao Jakobsonov organ, funkcionalan je kod gmazova, vodozemaca i sisavaca. Kod ljudi se smatra nefunkcionalnim, iako je to pitanje i dalje predmet znanstvene rasprave.
Postoje stare teorije koje nalažu da se organ može aktivirati u nekim specifičnim situacijama kao što je interakcija majke i djeteta ili odabir partnera.
Palmaris longus mišić (uzak mišić prednje strane podlaktice)
Ovaj mišić proteže se od nadlaktične kosti do dlana i sudjeluje u savijanju zapešća. Ipak, mnogi ljudi ga nemaju, a bez njega normalno koriste ruku.
Pretpostavlja se da je bio važniji primatima koji su se penjali po drveću nego ljudima.
Piramidasti mišići
To su mali mišići donjeg dijela trbuha. Procjenjuje se da između 10 i 20 posto ljudi nema barem jedan od njih, bez ikakvih posljedica. Napinje i pojačava donji dio trbušne stijenke, a vjeruje se da je pomogao našim precima da se kreću prije nego što su počeli hodati.
Darwinova kvržica
Mala izbočina na rubu vanjskog uha smatra se ostatkom strukture koja je nekada omogućavala preklapanje uha.
Ušni mišići
Dok mnoge životinje mogu micati ušima, ljudi su tu sposobnost gotovo potpuno izgubili. Ti mišići danas imaju minimalnu funkciju.
Trtica
Trtica je ostatak nekadašnjeg repa. Danas služi kao hvatište mišića, ligamenata i tetiva, iako više nije rep, nije potpuno beskorisna.
Slijepo crijevo
Charles Darwin je smatrao da je slijepo crijevo ostatak probavnog sustava biljojeda. Međutim, novija istraživanja pokazuju da može služiti kao rezervoar korisnih crijevnih bakterija i mjesto razvoja imunoloških stanica.
Treći kapak
Ljudi imaju ostatak trećeg kapka, malu strukturu u unutarnjem kutu oka. Iako više ne služi kao kapak, pomaže rotaciji oka i drenaži suza, prenosi Live Science.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....