Mnogi misle da u Dalmaciji nema krpelja, ali to nije istina; Znate li koje dvije biljke uspješno tjeraju ove nametnike?

Godinama se smatralo da na području Dalmacije nema krpelja koji prenose  teške bolesti, no nedavna istraživanja ruše taj mit.

U kojim područjima u Hrvatskoj su najprisutniji krpelji koji prenose ozbiljne bolesti, otkrio je Slobodnoj Dalmaciji dr. sc. Relja Beck, voditelj Laboratorija za parazitologiju na Veterinarskom institutu u Zagrebu, koji je objavio rezultate svojega četverogodišnjeg istraživanja o proširenosti ovih malih krvopija.

Shutterstock

- Danas je poznato gotovo 907 vrsta krpelja i svaka vrsta posjeduje različit vektorski potencijal, odnosno svaka vrsta prenosi određene patogene.

Istraživanje u Dalmaciji

Svaka vrsta krpelja ima svoju geografsku proširenost, tako su I. ricnus i R. sanguineus dokazani u svim dijelovima Hrvatske, dok je H. marginatum samo u priobalju.

- Dalmacija je izvrstan poligon za istraživanje krpelja. U istraživanjima smo nakon morfološke determinacije dokazali proširenost šest vrsta krpelja na različitim lokacijama - na otocima, na Pelješcu, i u okolici Dubrovnika. Nakon genskih analiza dokazali smo da prema našim istraživanjima ne postoji iskonski R. sanguineus već srodna linija, rekao je dr. sc. Relja Beck.

Zna se da krpelji ne podnose dvije biljke: kadulju i lavandu.

- Lavanda je poznata po svom prepoznatljivom mirisu, koji mnogi ljudi vole, ali koji krpelji ne podnose. Sadnjom lavande u vašem dvorištu ili vrtu, možete stvoriti prirodnu barijeru koja će držati krpelje podalje. Osim toga, lavanda je lijepa i dekorativna biljka koja će doprinijeti estetici vašeg vanjskog prostora.

- Ružmarin je još jedna biljka koja je poznata po svom snažnom mirisu koji odbija krpelje. Ova zeljasta biljka, koja se često koristi kao začin u kuhinji, također može biti korisna u borbi protiv ovih insekata kada se sadi u blizini kuće ili u dvorištu.

Preventivne mjere

Prilikom odlaska u prirodu trebalo bi provesti preventivne mjere kako biste smanjili mogućnost ugriza krpelja. Odjenite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele). Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.

Shutterstock

Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.

Primijenite repelente (sredstva koja odbijaju krpelje) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću.

Pregledajte se nakon povratka iz prirode imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili. Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (i nekoliko sati) “šeta”, tražeći pogodno mjesto za ugriz.

Pri povratku iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuha, područje iza koljena, pupak…).

Otuširajte se nakon povratka iz prirode i ako uočite krpelja, treba ga što prije ukloniti s kože.