Najnovije istraživanje koje je sa suradnicima proveo Gilles E. Gignac, izvanredni profesor psihologije na Sveučilištu Zapadne Australije, daje potpuno novu perspektivu na stvarne sposobnosti ljudi starije životne dobi. Studija je objavljena u magazinu "Intelligence" i zapravo ukazuje na to kako kod određenog broja osoba cjelokupno psihološko funkcioniranje zapravo doseže vrhunac između 55. i 60. godine života.
Svima je jasno da su ljudi u najboljoj fizičkoj formi između 25. i 35. godine života, ali veliki broj istraživanja također pokazuje da sirove intelektualne sposobnosti – brzo rasuđivanje, pamćenje i obrada informacija – obično padaju s godinama. No, kada se pogleda malo dalje od sirove snage procesuiranja, pojavljuje se drukčija slika.
Analiza psiholoških osobina
Naime, Gignac se tijekom istraživanja usredotočio na dobro utvrđene psihološke osobine koje nadilaze sposobnost rasuđivanja, mogu se točno izmjeriti i predstavljaju trajne karakteristike, a ne privremena stanja. To je uključivalo temeljne kognitivne sposobnosti poput rasuđivanja, raspona pamćenja, brzine obrade, znanja i emocionalne inteligencije. Isto je tako uključena procjena "pet velikih" osobina ličnosti: ekstraverzija (brzo prilagođavanje), emocionalna stabilnost, savjesnost, otvorenost za iskustva i ugodnost.
Rezultati istraživanja neprijeporno ukazuju na brojne prednosti osoba srednje dobi. Primjerice, savjesnost je dosegnula vrhunac oko 65. godine, dok je emocionalna stabilnost bila na vrhu oko 75. godine. Manje spominjane dimenzije, poput moralnog rasuđivanja, također dosežu vrhunac u starijoj dobi.
A sposobnost odupiranja kognitivnim pristranostima, odnosno mentalnim prečacima koji nas mogu dovesti do donošenja iracionalnih ili manje točnih odluka, može se nastaviti poboljšavati i u 70-ima, pa čak i 80-ima.
Zaključak studije glasi: mentalno funkcioniranje dijela ispitanika dosegnulo je vrhunac između 55. i 60. godine života, prije nego što je počelo opadati od otprilike 65. godine. Taj pad postao je izraženiji nakon 75. godine života, što sugerira da se smanjenje funkcioniranja u kasnijoj dobi može ubrzati nakon što započne.
– Naši nalazi mogli bi pomoći u objašnjenju zašto mnoge od najzahtjevnijih vodećih uloga u poslovanju, politici i javnom životu često zauzimaju ljudi u pedesetima i ranim šezdesetima. Nije sporno da neke naše sposobnosti opadaju s godinama, ali dokazali smo kako se druge osobine poboljšavaju. Na taj način kod dijela ljudi podržavaju bolju prosudbu i odmjerenije donošenje odluka, što su ključne kvalitete za osobe na vrhu – rekao je Gignac.
Pogrešne pretpostavke
On je isto tako svjestan kako bi nova saznanja možda mogla donijeti određene promjene na svjetskom tržištu rada, gdje poslodavci vole zapošljavati mlađe osobe, dok starije od 50 smatraju "nužnim zlom" ili "drugom klasom".
– Naša istraživanja su pokazala da, iako neki odrasli pokazuju pad brzine rasuđivanja i pamćenja, drugi te sposobnosti održavaju i u kasnijoj životnoj dobi! Dakle, sama dob ne određuje cjelokupno kognitivno funkcioniranje. Stoga bi se evaluacije i procjene trebale usredotočiti na stvarne sposobnosti i osobine pojedinaca, a ne na pretpostavke temeljene na dobi – tvrdi profesor Gilles E. Gignac.
https://theconversation.com/worried-about-turning-60-science-says-thats-when-many-of-us-actually-peak-267215
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....