Venecija se nalazi pred povijesnom prekretnicom: prema najnovijim znanstvenim analizama, nijedna mjera prilagodbe neće je moći dugoročno očuvati u današnjem obliku.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Scientific Reports upozorava da će rast razine mora, čak i u optimističnim scenarijima postupno nadmašiti sve postojeće obrambene sustave grada.
Znanstvenici su analizirali niz mogućih rješenja, od jačanja postojećih barijera do radikalnih opcija poput zatvaranja lagune ili čak preseljenja grada.
Venecija je već više od 150 godina izložena sve učestalijim poplavama, a posljednjih godina ekstremni vremenski uvjeti dodatno pogoršavaju situaciju. Snažne oluje 2025. i 2026. preplavile su odvodne sustave i pretvorile gradske ulice u bujice, dok je 2019. poplava odnijela dva života i prouzročila stotine milijuna eura štete, uključujući i oštećenja bazilike sv. Marka. Unatoč postavljanju staklenih barijera i obnovi vrijednoj 3,3 milijuna eura, bazilika i dalje ostaje ranjiva na plimu.
Tri strategije
Studija identificira tri glavne strategije prilagodbe, piše Euronews.
Prva je izgradnja nasipa (dike), koji bi postali nužni već pri porastu razine mora od 0,5 metara što se može dogoditi do 2100., čak i uz niske emisije. Procijenjeni trošak kreće se između 500 milijuna i 4,5 milijardi eura.
Druga opcija je zatvaranje lagune masivnim ojačanim nasipom, tzv. „super levee“, koji bi mogao zaštititi grad i od ekstremnih scenarija rasta mora do 10 metara, ali bi početni trošak premašio 30 milijardi eura.
Treća, najradikalnija mjera, jest preseljenje grada, stanovnika i kulturne baštine, što bi postalo nužno pri porastu razine mora iznad 4,5 metara, projekcija koja se očekuje nakon 2300. godine. Trošak takvog pothvata mogao bi doseći 100 milijardi eura.
Znanstvenici naglašavaju da ne postoji „najbolja“ strategija za Veneciju. Svaka odluka mora uzeti u obzir sigurnost stanovnika, ekonomiju, očuvanje ekosustava lagune te kulturnu i povijesnu vrijednost grada. Profesor Robert Nicholls iz Tyndall centra za klimatska istraživanja ističe da Venecija predstavlja ogledni primjer izazova koji očekuju i druge nisko položene obalne regije, poput Maldiva i Nizozemske.
Zašto se razina mora u Veneciji toliko brzo povećava?
Grad je smješten u plitkoj laguni, što ga čini iznimno osjetljivim na visoke plime. Vjetrovi poput juga (scirocco) mogu potisnuti velike količine vode iz Jadrana prema laguni, a kada se to poklopi s plimom, nastaju ozbiljne poplave. Globalno zagrijavanje dodatno ubrzava rast razine mora zbog topljenja ledenjaka i širenja zagrijane morske vode. Uz to, Venecija tone oko 1 mm godišnje zbog prirodnih procesa i povijesnog crpljenja podzemnih voda.
Zaključak studije je jasan: Venecija se može braniti još neko vrijeme, ali dugoročno, stoljećima unaprijed nijedna mjera neće moći zadržati grad u njegovom sadašnjem obliku.
Zbog dugog vremena potrebnog za izgradnju velikih infrastrukturnih projekata, od 30 do 50 godina, znanstvenici pozivaju na hitno planiranje. Venecija tako postaje simbol budućih odluka koje će morati donositi obalne zajednice diljem svijeta suočene s neumoljivim rastom razine mora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....