Gušenje hranom jedna je od najopasnijih hitnih situacija koja se može dogoditi u samo nekoliko sekundi, a posebno su ugrožena mala djeca koja tek razvijaju navike pravilnog žvakanja i gutanja hrane. Dovoljna je jedna koštica, komadić hrane ili nepažljiv trenutak da se dišni put potpuno začepi. Iako mnogi vjeruju da bi znali pomoći osobi koja se guši, stvarnost pokazuje da vrlo mali broj ljudi poznaje osnovne postupke prve pomoći koji mogu doslovno značiti razliku između života i smrti.
Koliko su takve situacije ozbiljne pokazao je događaj koji se ovih dana dogodio na zagrebačkom Jarunu. Ondje su pripadnici Hrvatske vojske spasili život dječaku predškolske dobi koji se počeo gušiti trešnjom. Da se u blizini nisu nalazili vojni liječnici i medicinsko osoblje, ishod je mogao biti tragičan.
Dramatična situacija odigrala se tijekom priprema vojne šatorske bolnice za javni program. Časnička namjesnica Maja Herceg, medicinska sestra i prva dočasnica Vojno-zdravstvenog središta, prisjetila se kako joj je uspaničeni prolaznik prišao i rekao da se dijete guši nedaleko od mjesta na kojem su radili.
Bez oklijevanja je pozvala kolege i cijeli medicinski tim potrčao je prema dječaku. U timu su bili specijalisti kirurgije, anesteziologije i intenzivne medicine koji su odmah procijenili situaciju i započeli pružanje pomoći. Prema riječima liječnika, dječak je aspirirao trešnju, odnosno strano tijelo završilo je u njegovom dišnom putu. Brzom reakcijom uspjeli su ukloniti prepreku, stabilizirati dijete i predati ga djelatnicima hitne medicinske pomoći na daljnje zbrinjavanje.
Ova priča ima sretan završetak, ali nažalost ne završe svi slučajevi tako. Javnost još pamti tragediju koja se dogodila na Palama 2021. godine kada je trogodišnja djevojčica izgubila život nakon što joj je koštica trešnje zapela u grlu. Taj potresni događaj podsjetio je koliko su male stvari ponekad dovoljne da izazovu katastrofalne posljedice.
Upravo zato važno je znati kako reagirati kada se netko počne gušiti.
Prvi znakovi gušenja često uključuju iznenadni kašalj, hvatanje za vrat, nemogućnost govora i izraz panike na licu. Ako osoba još uvijek može kašljati i ispuštati zvukove, potrebno ju je poticati da nastavi snažno kašljati jer je to prirodan način izbacivanja stranog tijela iz dišnog puta.
Problem nastaje kada osoba više ne može govoriti, disati ni kašljati. Tada je riječ o potpunoj blokadi dišnog puta i potrebno je odmah djelovati.
Dr. Jorge Moreno, internist i docent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Yale, postao je poznat po dijeljenju praktičnih zdravstvenih savjeta, a njegov protokol za samopomoć kod gušenja sastoji se od tri ključna koraka.
Prvi korak je pozvati hitnu pomoć na broj 112 ili 194. Nakon toga treba započeti s pružanjem prve pomoći.
Kod odraslih osoba i djece starije od godinu dana primjenjuje se Heimlichov zahvat. Stanite iza osobe, obuhvatite je rukama oko struka i jednu šaku postavite između pupka i prsne kosti. Drugom rukom uhvatite šaku te izvedite snažne i brze potiske prema unutra i prema gore. Cilj je stvoriti dovoljan pritisak koji će iz pluća izbaciti zrak i zajedno s njim predmet koji blokira dišni put.
Ako se osoba guši dok je sama i nema nikoga u blizini, stručnjaci savjetuju da odmah nazove hitnu pomoć. Čak i ako ne može govoriti, dispečeri mogu locirati poziv i poslati pomoć. Nakon toga može pokušati sama izvesti Heimlichov zahvat ili se snažno osloniti gornjim dijelom trbuha na rub stolice, stola ili kuhinjskog pulta kako bi stvorila potreban pritisak.
Kod dojenčadi mlađe od godinu dana postupak je potpuno drugačiji. Beba se položi licem prema dolje na podlakticu, a glava mora biti niže od tijela. Potom se pet puta odlučno udari između lopatica. Ako to ne pomogne, dijete se okreće na leđa te se s dva prsta izvodi pet pritisaka na sredinu prsnog koša.
Stručnjaci upozoravaju da je prevencija najbolja zaštita. Djeci treba ukloniti koštice iz voća, hranu rezati na manje komade i nikada im ne dopustiti da trče, skaču ili se igraju dok jedu. Odrasli bi također trebali temeljito žvakati hranu, izbjegavati razgovor s punim ustima i biti posebno oprezni s namirnicama koje često uzrokuju gušenje.
Priča s Jaruna završila je sretno zahvaljujući brzoj reakciji obučenih ljudi. No ona je istodobno podsjetnik da se tragedija može dogoditi bilo kome, bilo kada i bilo gdje. Upravo zato poznavanje osnovnih postupaka prve pomoći nije samo korisna vještina – ono može biti znanje koje jednog dana nekome spasi život.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....