Rak debelog crijeva jedan je od najčešćih oblika raka u zapadnim zemljama i i dalje predstavlja glavni uzrok smrti povezanih s rakom. Iako je poznato da čimbenici poput dobi, prehrane i načina života utječu na rizik, točni uzroci bolesti još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni.
Posljednjih godina znanstvenici se sve više usmjeravaju na crijevni mikrobiom - golem ekosustav bakterija, virusa i drugih mikroorganizama koji žive u probavnom sustavu, piše Science daily.
Sada su istraživači sa Sveučilišta Južne Danske i Sveučilišne bolnice u Odenseu identificirali dosad nepoznat virus unutar jedne uobičajene crijevne bakterije. Taj se virus češće pojavljuje kod osoba s rakom debelog crijeva, što pruža novi trag o tome kako bi se bolest mogla razvijati.
Uobičajena crijevna bakterija s dugogodišnjom zagonetkom
Već godinama istraživači povezuju jednu specifičnu bakteriju, Bacteroides fragilis, s rakom debelog crijeva. Međutim, tu je vezu bilo teško objasniti jer se ista bakterija nalazi i kod većine zdravih ljudi.
„Paradoks je što stalno pronalazimo istu bakteriju u vezi s rakom debelog crijeva, a istodobno je ona potpuno normalan dio crijeva kod zdravih osoba“, kaže Flemming Damgaard, liječnik i doktor znanosti s Odjela za kliničku mikrobiologiju u Odenseu.
Kako bi razriješili ovu proturječnost, tim je istražio postoje li važne razlike unutar same bakterije.
Otkrili su da postoje, prenosi Science daily.
Otkriće virusa unutar crijevnih bakterija
Ključna razlika pokazala se kao virus koji živi unutar bakterije. Kod pacijenata koji su kasnije razvili rak debelog crijeva, Bacteroides fragilis mnogo je češće sadržavala specifičan bakteriofag – virus koji inficira bakterije.
„Otkrili smo virus koji dosad nije bio opisan i koji se čini usko povezan s bakterijama koje nalazimo kod pacijenata s rakom debelog crijeva“, kaže Damgaard.
Istraživači vjeruju da taj virus predstavlja potpuno nove vrste koje ranije nisu bile identificirane.
„Nije zanimljiva samo bakterija sama po sebi, već bakterija u interakciji s virusom koji nosi“, objašnjava.
Iako studija pokazuje snažnu statističku povezanost između virusa i raka debelog crijeva, ne dokazuje da virus uzrokuje bolest.
„Još ne znamo je li virus uzrok ili samo znak da se u crijevima nešto drugo promijenilo“, dodaje.
Veliki skup podataka otkriva jasan obrazac
Otkriće je započelo analizom podataka iz velike danske populacijske studije koja je obuhvatila oko dva milijuna ljudi. Istraživači su se fokusirali na pacijente koji su imali ozbiljne infekcije krvi uzrokovane bakterijom Bacteroides fragilis. Mali dio tih osoba dobio je dijagnozu raka debelog crijeva unutar nekoliko tjedana.
Usporedbom bakterijskih uzoraka pacijenata s rakom i bez njega, tim je uočio jasan obrazac: bakterije kod oboljelih češće su sadržavale određene viruse.
Početni rezultati dobiveni su iz relativno male danske skupine, ali su pružili snažnu osnovu za daljnja istraživanja.
Potvrđeno na gotovo 900 pacijenata diljem svijeta
Kako bi provjerili vrijedi li obrazac globalno, istraživači su analizirali uzorke stolice 877 osoba iz Europe, SAD-a i Azije.
Rezultati su bili dosljedni: osobe s rakom debelog crijeva imale su otprilike dvostruko veću vjerojatnost da nose te viruse u crijevima.
Ipak, to i dalje ne dokazuje izravnu uzročnost.
Novi način gledanja na rizik od raka
Procjenjuje se da do 80% rizika od raka debelog crijeva ovisi o okolišnim čimbenicima, uključujući mikroorganizme u crijevima.
Crijevni mikrobiom iznimno je složen, s tisućama vrsta bakterija i još većom genetskom raznolikošću, što otežava razlikovanje zdravih od oboljelih.
„Ranije je to bilo kao traženje igle u plastu sijena. Umjesto toga, mi smo istražili može li nešto unutar bakterija – odnosno virusi – objasniti razliku“, kaže Damgaard.
Ako virus mijenja ponašanje bakterije, mogao bi utjecati na crijevno okruženje i time povećati rizik od raka. To se sada dodatno istražuje.
Može li to dovesti do novih testova?
Danas se probir za rak debelog crijeva često temelji na testovima stolice koji otkrivaju skrivenu krv.
U budućnosti bi, prema istraživačima, moglo biti moguće testirati i prisutnost ovih virusa.
Rane analize sugeriraju da bi određeni virusni markeri mogli identificirati oko 40% slučajeva raka, dok ih većina zdravih ljudi nema.
No naglašava se da su istraživanja još u ranoj fazi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....