U doba brzog života i održivog upravljanja hranom, podgrijavanje ostataka hrane još je očitije. No iako se čini da podgrijavanje rješava sve probleme, stručnjaci za sigurnost hrane upozoravaju da određene namirnice postaju tempirane bombe za naš probavni sustav nakon ponovnog izlaganja toplini.
Problem obično nije u samom procesu podgrijavanja, već u onome što se događa s hranom od trenutka kada smo je prvi put skuhali do trenutka kada se odlučimo za "drugi krug".
Opasni stanovnik zrna riže
Riža se smatra jednom od najrizičnijih namirnica, što mnoge iznenađuje. Sirova zrna riže često sadrže spore bakterije Bacillus cereus, koje su izuzetno otporne i čak preživljavaju kuhanje. Ako se kuhana riža ostavi na sobnoj temperaturi, te se spore aktiviraju i počinju proizvoditi toksine koji uzrokuju teško trovanje. Podgrijavanje ne uništava te toksine, stoga je ključno rižu što prije nakon kuhanja staviti u hladnjak ili zamrzivač.
Kad piletina i jaja promijene strukturu
Perad i jaja bogat su izvor proteina, ali upravo ti proteini predstavljaju izazov prilikom podgrijavanja. Kada se piletina podgrije drugi ili čak treći put, struktura proteina se mijenja ili denaturira na način koji može otežati probavu i uzrokovati nadutost ili grčeve.
Još veća opasnost vreba s jajima; ako se zagrijavaju na visokim temperaturama, mogu postati otrovna. To se posebno odnosi na tvrdo kuhana ili pržena jaja, koja, kada se ponovno izlože toplini, oslobađaju tvari koje nisu baš prijateljske našem probavnom sustavu.
Nevidljiva kemija u špinatu i lisnatom povrću
Špinat, kelj i celer puni su nitrata, koji su inherentno korisni za tijelo. Problem nastaje kada se ovo povrće ostavi da odstoji ili podgrije. Bakterije počinju pretvarati nitrate u nitrite, koji se, pod određenim uvjetima, pretvaraju u nitrozamine, koji su kancerogeni. Osim kemijskih promjena, špinat također gubi većinu svojih vrijednih tvari prilikom zagrijavanja, pa je najbolje pravilo jesti ga svježe pripremljeno ili hladno kao dodatak salatama.
Krumpir i rizik od botulizma
Krumpir je osnova mnogih obroka, ali njegovo skladištenje zahtijeva poseban oprez. Ako kuhani krumpir ostavite u aluminijskoj foliji na sobnoj temperaturi, stvarate savršeno okruženje bez kisika za razvoj bakterije Clostridium botulinum, koja uzrokuje opasno trovanje – botulizam.
Zagrijavanje u mikrovalnoj pećnici (koja je sama po sebi štetna – izbjegavajte je!), često ne postiže dovoljno visoku temperaturu u jezgri da uništi te bakterije. Kako biste izbjegli probleme, krumpir ohladite što je prije moguće nakon kuhanja i nemojte ga čuvati u hladnjaku dulje od dan ili dva.
Jela od gljiva treba jesti samo jednom
Gljive su biološki izuzetno složene namirnice i vrlo su osjetljive na mikroorganizme. Njihovi proteini i enzimi počinju se razgrađivati odmah nakon pripreme. Ako podgrijavamo gljive, riskiramo ne samo uništavanje njihova okusa i teksture, već i ozbiljne probavne probleme.
Vrijedi drevno pravilo naših baka da se gljive ne smiju podgrijavati – ako vam ostane nešto, bolje ih je jesti hladne, pod uvjetom da su odmah nakon prvog kuhanja pohranjene na hladnom mjestu.
Plodovi mora: rizik koji se ne isplati
Plodovi mora i riba su izuzetno kvarljiva hrana. Budući da sadrže puno vode i specifičnih proteina, idealno su leglo bakterija. Prilikom podgrijavanja morskih plodova koji su predugo bili na sobnoj temperaturi, riskirate ne samo gubitak kvalitete mesa, koje postaje gumenasto, već i ozbiljnu infekciju salmonelom ili drugim patogenima.
Sigurnosno pravilo za morske plodove je strogo: ako ih niste odmah ohladili nakon pripreme, bolje ih je baciti nego riskirati svoje zdravlje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....