Koliko je inteligencija "tvornička stvar", odnosno podložna promjenama? Čini se, ipak dijelom možemo raditi na njoj, no treba povesti računa o sedam znakova koji - ukazuju psiholozi - odlikuju ljude nižeg kvocijenta, stoga ih treba pokušati prevladati.
Naime, određeni obrasci ponašanja mogu ukazivati na nižu razinu kognitivne funkcionalnosti, a istraživanja potvrđuju da takve navike često prate ograničenu sposobnost razmišljanja, prilagođavanja i samoproučavanja.
Nedostatak radoznalosti
Radoznalost i inteligencija idu ruku pod ruku. Albert Einstein je jednom rekao: "Nemam posebne talente, samo sam strastveno radoznao.“
Psiholozi se slažu – želja za otkrivanjem svijeta i postavljanjem pitanja jedan je od glavnih pokazatelja razvijenog uma.
Ljudi koji rijetko postavljaju pitanja i nemaju potrebu za dubljim razumijevanjem često ostaju zatvoreni u ograničen pogled na svijet. Dobra vijest je da se znatiželja može razvijati – nikad nije kasno da počnemo pažljivije promatrati i pitati: zašto?
Kronično odlaganje obveza
Povremeno odlaganje je ljudski, ali kada ono postane svakodnevna praksa, često je signal slabije samodiscipline, problema sa planiranjem i donošenjem odluka.
Osobe koje kronično odlažu obveze često su pod stresom, manje učinkovite i sklonije osjećaju krivnje. Stoga valja postavljati realne ciljeve, dijeliti zadaće na manje korake i naučiti upravljati vremenom. Time se ujedno povećava sposobnost razumnog rasuđivanja.
Slušanje sugovornika
Neki ljudi izgledaju kao da slušaju, ali zapravo ne razumiju poantu onoga što im se govori, niti su motivirani doista slušati. Ovo se povezuje sa slabijom obradom informacija i manjkom analitičkog razmišljanja.
Aktivno slušanje – sa pažnjom, empatijom i razumijevanjem – direktno doprinosi boljoj komunikaciji, kvalitetnijim odnosima i mudrijem odlučivanju. Vještina slušanja se uči – vježbom i prisutnošću u razgovoru.
Nesposobnost prilagodbe promjenama
Prilagodljivost je jasna odlika inteligentnog uma. Osobe koje su spremne promijeniti pristup, pronaći nova rješenja i učiti iz iskustava imaju razvijenu kognitivnu fleksibilnost.
Suprotno tome, oni koji se tvrdoglavo drže navika koje ne funkciraju, često stagniraju. Otvorenost prema promjenama razvija um, potiče kreativnost i vodi ka većoj životnoj učinkovitosti.
Preveliko samopouzdanje u vlastito znanje
Samopouzdanje je korisno, ali samo dok ne preraste u uvjerenje da uvijek imamo pravo i da nemamo što naučiti. Takav stav često prikriva usko i ograničeno razmišljanje.
Mudri ljudi znaju da pravo znanje počinje onda kad shvatimo koliko toga još ne znamo. Spremnost da se preispitamo i naučimo nešto novo osnova je svakog intelektualnog napretka.
Odbacivanje tuđih mišljenja
Sposobnost da saslušamo drugačije stavove znak je zrelosti i širine uma. Ljudi koji automatski odbacuju drugačije mišljenje često pate od manjka empatije i nedostatka kritičkog razmišljanja.
Uvažavanje različitih pogleda čini nas pametnijima, tolerantnijima i snalažljivijima.
Nedostatak samorefleksije
Bez svijesti o vlastitim slabostima, motivima i ponašanju, teško je učiti i napredovati. Ljudi koji ne zastanu da se preispitaju, češće ponavljaju greške i stagniraju. Samorefleksija se može razvijati – kroz razgovore, pisanje dnevnika, vođenje iskrenih unutrašnjih dijaloga i psihološku podršku. To je put ka stabilnijem i mudrijem životu.
Inteligencija, dakle, nije nešto "zadano" – ona je plod stalne radoznalosti, prilagodljivosti, otvorenosti i sposobnosti da sagledamo sebe. Svaka od navedenih navika može se prevladati uz volju i rad na sebi. A upravo ti koraci otvaraju vrata ka dubljoj mudrosti, boljoj komunikaciji i kvalitetnijem životu, donosi Nova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....