O bolestima očiju, zdravlju vida, novim terapijama, problemima djece pred ekranima, glaukomu, dijabetesu i sve većem broju ljudi koji se suočavaju s problemima vida posljednjih smo godina pisali nebrojeno puta. Oftalmologija je jedno od medicinskih područja koje možda najbrže napreduje, a istodobno i jedno od onih koje se najviše mijenja pod utjecajem modernog života, tehnologije i starenja populacije.
No, malo tko zapravo zna koliko su hrvatski oftalmolozi i liječnici hrvatskog podrijetla prisutni u samom vrhu svjetske medicine. Još manje ljudi zna da se u hrvatskim bolnicama danas izvode zahvati i primjenjuju metode koje prate najmodernije svjetske trendove gotovo u realnom vremenu.
Kada se govori o vrhunskoj medicini, često se s divljenjem gleda prema velikim svjetskim centrima - Americi, Švicarskoj, Australiji, Barceloni ili Londonu. Rjeđe se, međutim, govori o tome koliko je hrvatskih liječnika upravo ondje, na najprestižnijim klinikama, sveučilištima i istraživačkim centrima. Upravo zato u Solinu će se od 4. do 6. lipnja 2026. održati CroOphthaCon 2026. - Svjetski kongres hrvatskih oftalmologa pod sloganom “Ujedinjeni vizijom, povezani baštinom”.
Prvi u Hrvatskoj ikad
Riječ je o prvom kongresu takve vrste ne samo u hrvatskoj oftalmologiji nego, kako ističe prof. dr. sc. Kajo Bućan, prim. dr. med., FEBO, specijalist oftalmolog, subspecijalist za stražnji segment oka, predstojnik Klinike za očne bolesti KBC Split i u hrvatskoj medicini općenito - kongresu koji će povezati domovinu i dijasporu, znanje i identitet, struku i emociju.
- Ideja je bila povezati hrvatsku pamet unutar oftalmologije. Hrvatski narod u Europskoj uniji, u odnosu na broj stanovnika u matičnoj državi, ima treću najveću emigraciju u relativnom postotku, iza Irske i Portugala. Ideja je sinula još prije 15 mjeseci i razrada ovoga kongresa traje više od godinu dana, govori prof. dr. Kajo Bućan.
Danas je rezultat te ideje impresivan: odazvalo se 28 liječnika oftalmologa hrvatskog podrijetla iz svijeta, od Australije do Meksika, od kojih čak 15 ima znanstveno-nastavno zvanje. Među njima su profesori, docenti, šefovi katedri, predstojnici klinika i stručnjaci koji rade u nekim od najprestižnijih svjetskih centara.
- To su vrhunski stručnjaci koji su i šefovi katedri i šefovi prestižnih klinika u svijetu, kao što je slučaj s kolegama iz Sydneya, Miamija, Momtreala, Los Angelesa i drugih. Zapravo, ovo je kongres koji će povezati hrvatske oftalmologe iz domovine, od Dubrovnika do Vukovara, zajedno s kolegama iz inozemstva. Bit će nas ukupno 63. Šezdeset i tri predavanja od četvrtka popodne pa do subote navečer, kaže Bućan.
No kongres nije zamišljen samo kao stručni skup. Nakon završetka kongresa će se održati, kao odvojeni sio, i humanitarni koncert u subotu, 6. lipnja, u 21 sat, na ljetnoj pozornici arheološkog lokaliteta Gradina u Solinu, u organizaciji Javne ustanove za kulturu Zvonimir Solin i KBC Split, gdje će nastupiti zvijezde domaće estrade, poput Doris Dragović, Meri Cetinić, Terezije Kusanović, Gibonnija i drugi, a sav prihod bit će namijenjen Klinici za očne bolesti KBC- a Split za nabavku kamere za snimanje stražnjeg segmenta oka koju klinika još ne posjeduje.
Rame uz rame sa svjetskom medicinom
- Ono što će Kongres donijeti to je povezivanje domaćih i stranih stručnjaka u svim oblicima, razmjena iskustava i znanja. I sve to na korist primarno dvije kategorije onih koji će od toga imati neposrednu korist, a to su prvo naši pacijenti, i drugo naši specijalizanti i mladi specijalisti koji su u fazi učenja i napredovanja unutar struke te se nadamo da ćemo na ovaj način još i njima dodatno otvoriti vrata Europe i svijeta, ističe Bućan, naglašavajući kako hrvatska oftalmologija danas nije na margini svjetske medicine, nego upravo suprotno.
- Hrvatska oftalmologija je na vrlo visokom stupnju razvoja. Praktički, osim za neke izuzetno rijetke bolesti, mi sa svim drugim držimo korak sa svijetom. Unutar par mjeseci od inovacija u dijagnostičkom i terapijskom smislu kojke se primjene u bilo kojem dijelu svijeta, velika većina toga u najkraćem mogućem roku primjenjuje se u Hrvatskoj.
Vjerujem da ćemo na ovaj način, umrežavanjem s našim kolegama kojima su sigurno dostupnije sofisticiranije tehnike rada u oftalmologiji s dalekom većim brojem pacijenata i imaju iznimno iskustvo kako u kliničkom dijelu, tako i u istraživačkom dijelu, da nam je jako bitan taj kontakt, ta uspostava suradnje, jer ne možeš si sve priuštiti da imaš, ali možeš otići kod onoga koji to ima i to znanje onda primijeniti kad se vratiš, govori Bućan.
Prisjeća se i kolege prof. Maloča iz Švicarske koji vodi istraživački eksperimentalni dio oftalmologije u jednoj iznimno jakoj ustanovi.
- Radi na jednom OCTA uređaju koji je čudo od tehnike. Taj aparat trenutno nije u kliničkoj uporabi. On se kroz ovaj istraživački eksperimentalni dio sprema da danas- sutra zauzme mjesto i u kliničkom radu s pacijentima. To je takva jedna dobrobit, jer zapravo iz tog istraživačkog dijela, eksperimentalnog dijela, nakon niza eksperimenata i radova koji iz toga proizlaze, na koncu se ulazi u klinički dio koji nosi dobrobit pacijentu, objašnjava Bućan.
Domovina i dijaspora
Prof. Bućan iza sebe već ima iskustvo organizacije velikih stručnih skupova, no CroOphthaCon za njega i cijeli organizacijski tim na čelu s dr. sc. Ivonom Bućan ima posebnu težinu.
- Ovo je naš peti veliki kongres koji radim samostalno uz podršku kolega s klinike i kolega iz Hrvatskog oftalmološkog i optometrijskog društva. Ne samo da je ovo prvi kongres oftalmologa hrvatskog podrijetla, nego je to prvi takav kongres u hrvatskoj medicini uopće, u bilo kojoj struci, koji uključuje domovinu i dijasporu. Znači, ni jedna specijalizacija, ni jedna struka do sad ovo nije organizirala, naglašava Bućan.
Dodaje kako je organizacija trajala više od godinu dana, a posebno zahtjevan bio je odabir tema i predavača.
- Svi oni su predložili tri teme, a ja sam onda sjedio nekoliko dana uz 180, 190 tema i birao što mi se čini interesantno i pazio da ne dođe do preklapanja istih predavanja. A istovremeno sam cijeli popis tema predočio četvorici kolega da glasuju za ono što bi voljeli čuti. Jako sam cijenio koja je tema dobila najveći broj glasova od nas pet. Tako smo izabrali najinteresantnije naslove budućih predavanja. Gotovo da nema teme koja se ponavlja, govori Bućan.
Privatni i javni sektor
Posebno naglašava kako su u kongres uključeni svi.
- Uključili smo sve hrvatske oftalmologe. Nikakvu razliku nismo pravili između javnog i privatnog zdravstva, naglašava Bućan. Tako će na kongresu sudjelovati liječnici iz najvećih hrvatskih bolnica, ali i privatnih klinika, među njima i predstavnici klinike Svjetlost, koji će govoriti o prvim hrvatskim iskustvima s novim multifokalnim lećama.
- To možda nije novitet ‘par excellenc‘e, jer se o tome govorilo, međutim ovo su prva hrvatska iskustva i to iskustva s velikim brojem pacijenata. To je iznimno vrijedan i dobar rad, ističe.
Na kongresu će sudjelovati i brojni liječnici hrvatskog podrijetla iz svijeta, među njima i profesorica JoAnn Giaconi s UCLA- a, rođena Splićanka, profesor Barraquer iz Barcelone, jedan od najpoznatijih europskih oftalmologa, profesor Albini iz prestižnog Bascom Palmer Eye Institutea u SAD- u, kolege iz Sydneya, Londona, Dubaija, Švicarske i Meksika.
- Ovo je i za mene iznenađenje koliko tih naših oftalmologa hrvatskog podrijetla ima na iznimno značajnim funkcijama i u visokom znanstveno-nastavnom zvanju, govori Bućan.
Posebno emotivna priča veže ga uz liječnike hrvatskog podrijetla koji desetljećima žive izvan Hrvatske.
- Ima ljudi koji nisu bili godinama u Hrvatskoj. Jedan od njih je kolega iz Meksika, Hrvat treće generacije kojemu je djed otišao u Urugvaj. To vam pokazuje koliko je ova priča zapravo velika i emotivna, govori Bućan.
Golemi tehnološki skok i umjetna inteligencija
Kada govori o napretku oftalmologije, Bućan ne skriva oduševljenje.
- Napredak u oftalmologiji zadnjih 30 godina je toliki da mi koji smo tada učili, da ne obnavljamo svoje znanje svaku godinu, zapravo bismo trebali ponovno ići na specijalizaciju. Toliki je klinički napredak, toliko novih saznanja i toliko nove tehnologije. Usuđujem se reći da nijedna medicinska struka u tehničkom i tehnološkom smislu nije napravila toliki iskorak kao oftalmologija, govori.
Napredak se vidi u dijagnostici, operacijama mrene, glaukoma, bolestima stražnjeg očnog segmenta, mrežnice, rožnice i očnih tumora, ali sve više i u umjetnoj inteligenciji.
- Umjetna inteligencija sve više ulazi u dijagnostiku i probir, screening, gdje nam takvi aparati i softwarei služe da bismo ranije dijagnosticirali određenu bolest s visokim stupnjem točnosti. Ali moram kao profesor i kliničar naglasiti: to nije ‘Sveto pismo‘. Na kraju uvijek ostaje čovjek, kliničar sa svojim znanjem, iskustvom i prosudbom, upozorava Bućan.
- Ona je alat u službi čovjeka. Mi unaprijed kažemo: ukalkuliraj mi ovaj parametar, onaj parametar i tako dalje. Njezina je najveća vrlina brzina. Kada se dovoljno opskrbi informacijama, te informacije se puno brže prerađuju i dobivamo konačni rezultat puno brže nego da to radimo bez alata. Ali rezultat se ne smije odmah primijeniti. Mora ga dobiti kliničar i procijeniti na osnovu znanja, iskustva i ukupnog stanja pacijenta, naglašava.
Operacija mrene više nije ono što je bila
Jedan od najvećih iskoraka oftalmologije vidi se u operaciji mrene.
- Operacija s kojom sam ja započeo oftalmologiju više se ne izvodi. Danas se operacije rade s rezom od dva milimetra, a mi smo nekada radili s rezom od osam do devet milimetara. Nekad je prosjek ležanja u bolnici bio najmanje tri dana, a danas pacijent dođe ujutro, operira se i popodne ide kući, kaže Bućan.
- Uspješnost operacije nekompliciranih mrena ultrazvučnom tehnologijom je 95 do 97 posto. Pacijente najviše iznenadi iznimno dobar vid i brzina njegova povratka. Ultrazvučna operacija mrene sa suvremenim savitljivim lećama koje ugrađujemo jest veliki benefit današnjice. To je najizvođenija operacija u medicini uopće, ističe.
Prema podacima koje navodi, u svijetu se godišnje obavi više od 30 milijuna operacija mrene.
- Nekad se govorilo da treba čekati da mrena sazrije. Danas se odlučujemo za operaciju kada pad vidne oštrine ometa svakodnevne aktivnosti. Kad sam ja specijalizirao, velika većina mrena operirala se kada je vid pao na 10 posto i niže. Danas se najčešće operira kada vid padne ispod 50 posto, objašnjava.
Djeca, ekrani i “školska kratkovidnost”
No razgovor o oftalmologiji danas ne može zaobići moderno doba, ekrane, mobitele, računala i sve mlađu djecu koja sve više vremena provode pred ekranima.
- Utjecaj novih tehnologija, prvenstveno kompjutora, laptopa i mobitela, dovodi do određenih smetnji, pogotovo kod mlađih ljudi. Kod djece koja dugo igraju igrice i koncentrirana su pred ekranom razvijaju se astenopske smetnje: pojačana akomodacija, smanjeno treptanje, suhoća očiju i reaktivno crvenilo, objašnjava.
- Ta djeca i mladi imaju umor u očima, bolove oko očiju, zamor, glavobolje. Neki referiraju čak i nesanicu. Neće se dogoditi akutno oštećenje vida, ali će se dogoditi smanjena kvaliteta života. Ti simptomi mogu značajno utjecati na svakodnevni rad, radnu kondiciju i koncentraciju, kaže Bućan. Posebno upozorava na kratkovidnost koja se sve češće javlja ranije.
U oftalmologiji postoji pojam školska kratkovidnost. Uočeno je da se ona pojačava kod učenika i studenata koji iznimno puno rade na blizinu, ali sada, zadnjih desetljeća, vidi se i brži nastanak kratkovidnosti kod manje djece upravo zbog prevelikog vremena provedenog ispred ekrana, mobitela i rada na blizinu. To se ne uočava samo u Hrvatskoj nego u svjetskim razmjerima, upozorava.
Glaukom, tihi ubojica vida
Jedna od važnih tema kongresa bit će glaukom.
- Glaukom je kronična bolest koja sužava vidno polje i uništava vidni živac. Ako se dođe kasno, glaukom nazivamo tihim ubojicom vida. To mogu biti nelagoda, osjećaj probadanja, zamor očiju, bol u očnoj jabučici, povremeno zamagljenje vida koje prođe. Sve su to nespecifični simptomi i zato je vrlo važno nakon 40. godine života redovito kontrolirati očni tlak, upozorava.
- Uništenje vidnog polja i glave vidnog živca je bespovratno, ireverzibilno, naglašava. Također, Bućan upozorava kako brojni zdravstveni problemi ostavljaju trag na oku, posebno dijabetes, hipertenzija i stres.
- Dijabetična mrena druga je po učestalosti potrebe za operacijom. Danas, usuđujem se reći, zbog bolje skrbi o dijabetičnim bolesnicima imamo manje težih očnih komplikacija. Pravovremeni odlazak dijabetologu, adekvatna terapija i prevencija dovode do manje komplikacija na oku. Prije smo često viđali teške komplikacije, pogotovo na krvnim žilama mrežnice oka. Danas, zahvaljujući sofisticiranijim laserima i terapiji koju dajemo injekcijama direktno u oko, potpuno se promijenila situacija s očnim komplikacijama dijabetesa. Vrlo rijetko sada imamo teške slučajeve i vrlo rijetko potrebu za operativnim rješavanjem takvih komplikacija. Prije 20 ili 25 godina bilo je puno drugačije, govori Bućan.
- Oftalmolog pregledom očne pozadine može prepoznati teške oblike hipertenzije i sugerirati kolegama internistima da možda treba još više intervenirati terapijom, dodaje. Posebno upozorava i na bolesti žute pjege povezane sa stresom.
- To je bolest koju neki nazivaju menadžerskom bolesti, ali se danas javlja i kod ljudi koji nisu menadžeri, nego su preopterećeni svakodnevnim životnim situacijama. Gubitak voljene osobe, bolest djeteta, ogromni životni stresovi mogu dovesti do nakupljanja tekućine u žutoj pjegi, objašnjava. Spominje i senilnu makularnu degeneraciju.
- To je bolest koja jako opterećuje populaciju cijelog svijeta, pa tako i Hrvatske, jer imamo populacijsko starenje. Uz mrenu, to je jedan od najčešćih uzroka gubitka vida u osoba iznad 65 godina života. Današnja terapija daje puno bolju prognozu nego prije dvadeset godina, kaže.
Devet stručnih sekcija
Program kongresa obuhvatit će devet stručnih sekcija i cijeli niz suvremenih tema - od bolesti rožnice, glaukoma i mrežnice do tumora oka, genske terapije i problema kod prerano rođene djece. Profesor Maleš iz Sydneya govorit će o suvremenom liječenju bolesti endotela rožnice i svim mogućim kirurškim tehnikama parcijalne transplantacije dijelova rožnice.
Profesorica Biljana Kuzmanović Elabjer sa Svetog Duha, jedna od vodećih stručnjakinja za ultrazvuk oka, predstavit će sofisticirane metode ultrazvučne dijagnostike očnih tumora.
- Profesorica je svjetski ekspert i govorit će o svojim iskustvima i ulozi ultrazvuka u otkrivanju očnih tumora, govori Bućan.
Iz Švicarske dolaze dragi prijatelji Ivo i Josef Guber, koji će predstaviti svoja iskustva u liječenju očnih bolesti i predavanja su dio akademskog postupka kojim su oni predstavili svoj stručni i zdravstveni rad za izbor u zvanje docenta, dok će profesorica JoAnn Giaconi govoriti o posebnoj metodi liječenja glaukoma laserom.
Posebno zanimljivo predavanje održat će Peter Maloča iz Švicarske.
- Govorit će o novim tehnikama dijagnostike promjena krvnih žila kod dijabetičnih bolesnika aparatom OCTA, optičkom koherentnom tomografijom s angiografijom. To je aparat koji pomoću infracrvenog svjetla bez kontrasta iznimno precizno snima krvne žile, a upravo su krvne žile najveći problem kod dijabetičara, objašnjava Bućan.
Iz Bascom Palmer Eye Institutea, jedne od najuglednijih američkih očnih klinika, dolazi profesor Albini, predstojnik Zavoda za stražnji segment oka.
- Govorit će o vrsti terapije za tretiranje jedne krvožilne bolesti mrežnice oko, odnosno o lijeku koji je tek prije 14 mjeseci odobren u liječenju te bolesti od strane Američke oftalmološke akademije, govori Bućan.
Prof.John Ivan Galić iz Montreala održati će zanimljivo predavanje o tehnološkoj potpori kirurzima za vrijeme složenih operacija na stražnjem očnom segmentu. Na kongresu će se govoriti i o genskoj terapiji očnih bolesti.
- Kolege sa Svetog Duha predvođene prof. Bušićem referalni su centar za jugoistočnu Europu za liječenje jedne rijetke očne bolesti genskom terapijom. Oni su jedini centar u Hrvatskoj gdje se to radi. To rade već četiri, pet godina i predstavit će retrospektivu svega toga, ističe.
Melanom oka
Posebnu pažnju izazvat će i teme vezane uz melanome oka. Profesor Nenad Vukojević s Rebra govorit će o promjenama koje mogu oponašati melanom oka te načinima razlikovanja ozbiljnih tumorskih promjena od benignih stanja.
- Oko je, nakon kože, drugo najčešće sijelo melanoma. U Hrvatskoj imamo oko 40 melanoma oka godišnje. To nije velika brojka, ali je riječ o vrlo ozbiljnoj bolesti, upozorava Bućan. Govorit će se i o problemima prematurusa, prerano rođene djece, komplikacijama koje se kod njih mogu javiti, o novim tehnikama operacije glaukoma te sofisticiranim metodama snimanja oka, očnog živca i vidnog puta unutar mozga.
- U medicini nema revolucije preko noći. Medicina je konstanta evolucija. Ovdje će biti prikazan cijeli niz evolutivnih postupaka, metoda dijagnostike i operacijskih tehnika kojima se naši pacijenti danas mogu liječiti. Molim da mi se ne zamjeri isticanje samo dijela imena predavača, jednostavno prostora je premalo za istaknuti sva 63 vrhunska predavača, od kojih u jednoj sekciji govore naši najmlađi kolege i predstavljaju svoje doktorske disertacije, a sjednici predsjeda dekan Medicinskog fakulteta u Mostaru prof. Ćavar, govori Bućan.
Javno zdravstvo može puno kada treba
Na pitanje koliko su suvremene metode dostupne hrvatskim pacijentima, osobito u javnom zdravstvu, Bućan kaže kako sustav ipak ima velike mogućnosti kada je riječ o složenim slučajevima.
Prisjeća se žene rođene bez šarenice oka kojoj je u Splitu ugrađena umjetna šarenica, prvi put u Hrvatskoj, ali i posebno emotivnog slučaja od prije mjesec dana sedmogodišnje djevojčice s teškom akutnom bolešću koja je zbog terapije razvila mrenu. Djevojčica je imala svega pet posto vida na jednom oku, a nakon operacije i posebne leće oporavak je bio iznimno uspješan. Ističe iznimnu i brzu potporu ravnateljstva KBC Split u svim ovakvim slučajevima.
- Kada nešto stvarno treba, onda se traži način i rješenje se pronađe, govori Bućan. U KBC- u Split su implantirane i intraokularne lećei razvijene uz pomoć novih optičkih tehnologija i umjetne inteligencije.
- To je jedna posebna vrsta spiralne tehnologije u optičkom dijelu intraokularne leće koja tim ljudima omogućava izvanredan vid na daleko i izvrstan vid na srednjim udaljenostima. A upravo je ta srednja udaljenost danas vid modernog čovjeka - vid za mobitel na 50 centimetara i vid za računalo na 70 do 80 centimetara, objašnjava Bućan.
Simbol povezivanja
CroOphthaCon 2026. održat će se u Domu kulture Zvonimir u Solinu, dok će se humanitarni koncert održati na Gradini. Solin nije odabran slučajno.
- Hvala mom Solinu, gradonačelniku Daliboru Ninčeviću, gosp. Tonću Ćićeriću, gradskim službama, županiji, Sveučilištu u Splitu i rektoru prof. Ljutiću, svim suorganizatorima, pokroviteljima i sponzorima, organizacijskom i znanstvenom odboru - svima. Da nije Grada Solina, pitanje je bili li se uopće uspio organizirati ovakav kongres. Grad je stavio sve svoje resurse na raspolaganje kongresnu dvoranu, tehničku podršku, prostor za koncert, binu, rasvjetu i ozvučenje, govori Bućan.
Kongres se održava pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Ministarstva demografije i useljeništva. Pokrovitelji su i Sveučilište u Splitu te Hrvatska liječnička komora, dok je Slobodna Dalmacija medijski pokrovitelj.
U organizaciji sudjeluju Klinika za očne bolesti KBC-a Split i MEFST, Hrvatsko oftalmološko i optometrijsko društvo, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske - podružnica Split, Fakultet zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Splitu te EMSA podružnica Split (udruga studenata), koji će pomagati u organizaciji prije i za vrijeme kongresa.
- Ti mladi ljudi puno rade na edukaciji, međunarodnim razmjenama i pomoći će nam organizacijski tijekom sva tri dana kongresa, kaže Bućan. I upravo je to možda najvažnija poruka CroOphthaCona - da hrvatska oftalmologija ne završava geografskim granicama Hrvatske. Ona postoji i u Sydneyju, Miamiju, Londonu, Barceloni, Švicarskoj, Dubaiju, Meksiku, diljem svijeta. I sada se, prvi put, okuplja na jednom mjestu.
- Ovaj kongres nije zamišljen samo kao stručni skup, već i kao svjedočanstvo snage male, ali ponosne nacije čiji glas i vizija dosežu daleko izvan njezinih granica..Želimo razmijeniti iskustva, ojačati buduću suradnju i promovirati vrhunska dostignuća hrvatskih oftalmologa u svijetu i u Hrvatskoj, zaključuje prof. dr.sc. Kajo Bućan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....