S dolaskom toplijih, proljetnih dana i buđenjem raskošnog zelenila, koje nas mami i zove nas van - na šetnje, piknike i izlete, gdje miris cvijeća, cvrkut ptica i blagi povjetarac stvaraju savršenu kulisu za opuštanje, vrebaju nepozvani gosti - krpelji, sitni, ali potencijalno vrlo opasni stanovnici prirode. Kako bi uživanje na otvorenom ostalo bezbrižno, važno je znati gdje se krpelji skrivaju, kako se pravilno zaštititi i što učiniti ako do ugriza ipak dođe.
Buđenje krpelja i njihovo stanište
Krpelji su sićušni paučnjaci, srodni paucima i grinjama, koji se hrane krvlju ljudi i životinja. Iako izgledom ne djeluju prijeteće, ugriz krpelja može biti itekako ozbiljan - posebno zbog bolesti koje mogu prenijeti. U Hrvatskoj je najrašireniji šumski krpelj (Ixodes ricinus). Krpelji su najaktivniji od travnja do lipnja, a povremeno i početkom jeseni. Najčešće ih nalazimo u niskom raslinju, na rubovima šuma, u parkovima, vrtovima, kao i uz staze i izletišta.
Krpelji vrebaju na travi, granama i lišću, čekajući toplokrvne domaćine. Njihove noge opremljene su kukicama koje im omogućuju lako prijanjanje na kožu ili odjeću. Nakon što se prihvate za tijelo, mogu satima tražiti idealno mjesto za ugriz, najčešće na toplim i vlažnim dijelovima kože poput prepone, pazuha ili iza ušiju.
Sam ubod krpelja ne boli - njihova slina sadrži anestetik koji “uspava” područje uboda. Upravo zato često nećemo ni primijetiti da smo postali domaćin.
Krpelji prenose ozbiljne bolesti
Osim neugode, krpelji mogu prenijeti ozbiljne zarazne bolesti. Najpoznatije među njima su:
Lyme borelioza – bakterijska infekcija koja može izazvati osip, bolove u zglobovima, pa čak i neurološke komplikacije ako se ne liječi na vrijeme. Krpeljni meningoencefalitis (KME) – virusna infekcija mozga i moždanih ovojnica koja može imati teške posljedice. Tularemija, Q-groznica, babezioza, erlihioza – rjeđe bolesti, ali također potencijalno opasne.
Krpelji zaraženi virusom KME najčešće su prisutni u sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj (područje između Save i Drave), dok su oni koji prenose Lyme boreliozu prisutni širom kontinentalne Hrvatske, uključujući grad Zagreb.
Kako zaštititi djecu i sebe prije izlaska u prirodu?
Stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih, ali važnih mjera:
Nosite odjeću dugih rukava i nogavica, po mogućnosti svijetlih boja, kako bi krpelje bilo lakše uočiti. Zatvorene cipele su obavezne, a hlače uvucite u čarape. Koristite sredstva protiv insekata koja sadrže DEET ili pikaridin. Izbjegavajte rizična područja poput visokog raslinja i gustog grmlja. Boravite na označenim stazama.
Djecu treba podučiti da ne leže na travi, ne provlače se kroz grmlje i da svoju odjeću nakon igre ostave na sigurnom mjestu, a ne na tlu. Nakon povratka iz prirode, odmah pregledajte cijelo tijelo, posebno vlasište, pazuhe, prepone i područja iza koljena. Preporučuje se tuširanje i pranje kose čim prije po dolasku kući.
Što učiniti ako pronađete krpelja?
Ako ipak primijetite krpelja na koži, uzmite čistu pincetu i uhvatite krpelja što bliže koži. Polako ga izvucite ravnim potezom bez uvrtanja i gnječenja. Ne koristite ulja, alkohole ni masti — time možete potaknuti krpelja da izbaci zarazni sadržaj u kožu. Nakon uklanjanja, dezinficirajte mjesto uboda. Promatrajte kožu nekoliko tjedana i obratite pažnju na simptome poput crvenila, osipa, povišene temperature ili bolova — u tom slučaju, odmah se javite liječniku. Krpelje nikada ne dirajte golim rukama, a preporučuje se korištenje povećala za preciznije uklanjanje.
Uživajte u prirodi, ali budite pametni i oprezni — jer jedan mali krpelj može napraviti velike probleme.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....