Starija žena iz Rumunjske desetljećima je koristila jedan veliki kamen koji je imala kod kuće kao stoper za vrata, nemajući blagog pojma da je taj crvenkasto-smeđi kamen jedno od najvrjednijih prirodnih blaga ikada pronađenih u njezinoj zemlji! Tek nakon njezine smrti otkriveno je da je riječ o golemom komadu jantara, čija se vrijednost procjenjuje na oko milijun eura.
Neobično otkriće dogodilo se u selu Colți, području poznatom po nalazištima posebne vrste jantara koja se naziva rumanit. Taj fosilizirani biljni smolasti materijal, cijenjen je zbog karakterističnih tamnocrvenih nijansi, a na tom se području eksploatira još od dvadesetih godina prošlog stoljeća.
Žena ga je pronašla, težio je oko 3,5 kilograma i njoj se pokazao savršenim da posluži kao stoper, koji će spriječiti zatvaranje vrata. Tamošnji mediji navode kako je "kamen bio toliko neugledan da ga nisu odnijeli ni provalnici, kad su provalili nakon bakine smrti".
Posumnjao rođak
Nakon bakine smrti 1991. godine, rođak koji je naslijedio kuću posumnjao je da kamen možda i nije tek obična stijena. Nakon provjera, pokazalo se da je riječ o iznimno rijetkom primjerku rumanita.
Nasljednik ga je potom ponudio na prodaju rumunjskoj državi, koja je zatražila procjenu stručnjaka iz Muzeja povijesti u Krakovu u Poljskoj. Njihova analiza pokazala je da je jantar star između 38 i 70 milijuna godina.
– Ovo otkriće ima iznimnu vrijednost, kako za znanost, tako i za muzejske zbirke – izjavio je za El País Daniel Costache, ravnatelj Pokrajinskog muzeja u Buzăuu.
Rumunjske vlasti proglasile su ovaj primjerak nacionalnim blagom, a od 2022. godine izložen je u Pokrajinskom muzeju u Buzăuu, nedaleko od mjesta na kojem je pronađen.
Što je zapravo jantar?
Jantar je zapravo fosilizirana smola drveća, koja se tijekom milijuna godina pretvara u čvrst materijal toplih žutih, narančastih ili crvenkastih tonova. Upravo zbog tog procesa često u sebi sačuva biljke, kukce i druge sitne organizme u gotovo savršenom stanju, što znanstvenicima omogućuje proučavanje ekosustava starih desecima milijuna godina.
Nalazišta jantara mogu se pronaći na velikom dijelu sjeverne hemisfere, na južnoj su mnogo rjeđa. Prema procjenama znanstvenika, tijekom geološkog razdoblja poznatog kao barem, prije otprilike 122 milijuna godina, četinjače diljem svijeta izlučivale su goleme količine smole. Upravo je ta smola s vremenom fosilizirala i postala izvor većine nalazišta jantara koja danas poznajemo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....