Zajednički obroci ne pomažu samo obiteljskoj povezanosti nego i boljim ocjenama u školi, uz manji rizik od ovisnosti

Užurbani dnevni ritam omogućuje nam materijalni standard, ali nas i zakida za neke stvari, kao što je zajednički obiteljski obrok, primjerice večera na kraju radnog dana. 

Jedni dolaze ranije, drugi kasnije, postoje i večernje obaveze, druženja s prijateljima ili praćenje TV programa ili društvenih mreža pa neke obitelji ne mogu ili ne žele inzistirati na zajedničkom obroku. 

Međutim, preskakanje zajedničke večere ne znači samo gubitak obiteljskog zajedništva nego, prema studiji Sveučilišta Columbia koju je proveo Nacionalni centar za ovisnost i zlouporabu supstanci (CASA),  djeca koja redovito večeraju sa svojim obiteljima obično postižu bolje rezultate u školi.

Tako na Instagramu piše znanstveni komunikator Hashem Al-Ghaili. 

"Istraživači su otkrili da tinejdžeri koji su imali pet ili više obiteljskih obroka tjedno imaju znatno veću vjerojatnost postizanja najviših ocjena te pokazivanja snažnih komunikacijskih i vokabularnih vještina.

Studija ističe ulogu dosljednih obiteljskih interakcija u stvaranju stabilnog, podržavajućeg okruženja koje potiče emocionalno zdravlje i akademsko samopouzdanje - ključne čimbenike obrazovnog uspjeha.

Osim akademskih rezultata, koristi obiteljskih večera protežu se na cjelokupnu dobrobit djeteta. Redoviti razgovori za vrijeme obroka nude djeci siguran prostor za izražavanje, učenje obiteljskih vrijednosti i razvoj vještina kritičkog mišljenja. Važno je napomenuti da je istraživanje također otkrilo da su tinejdžeri koji su dijelili više obroka sa svojim obiteljima imali manju vjerojatnost upuštanja u rizična ponašanja poput pušenja ili pijenja. U eri kojom dominiraju užurbani rasporedi i vrijeme provedeno pred ekranima, ova studija naglašava da nešto tako jednostavno kao što je zajedničko jedenje može duboko oblikovati djetetovu budućnost, napisao je Hashem Al-Ghaili na Instagramu.

 Njegova objava potaknula je i komentare, od kojih su neki na vlastitom primjeru pokazivali kako se takva praksa nije pokazala uspješnom:

"Gluposti. Večerao sam s obitelji više od  pet puta tjedno, bježao iz škole i rijetko radio zadaću"; 

"Mrzila sam jesti s obitelji. Moja majka je uvijek bila nervozna i vikala je, a bila je užasna kuharica. Jednom sam povratila zbog nečega što je napravila. Obiteljske večere su joj uvijek bile izgovor da započne svađu oko ničega". 

Rezultati studije CASA-e su poznati, a svaka obitelj treba za sebe odlučiti hoće li ih primijeniti i kako. 

Istraživanje je otkrilo i da su tinejdžeri koji su dijelili više obroka sa svojim obiteljima imali manju vjerojatnost upuštanja u rizična ponašanja poput pušenja ili pijenja  (ilustracija)

Afp