Ženi prijeti ovrha zbog davno plaćenog računa... Dokazi o uplatama u Hrvatskoj se moraju čuvati godinama, ovo su rokovi

U splitskoj poslovnici jednog teleoperatera nedavno je uznemirena žena došla prijaviti kako joj je stigla opomena zbog računa za mobitel koji je odavno podmirila. Svi su čuli njezinu muku, ali nevolja je bila u tome što traga njezinoj uplati nije bilo, a žena nije imala sačuvan račun...

Koliko dugo i kako treba čuvati plaćene račune? Za vlastitu sigurnost i zaštitu od mogućih nesporazuma ili ovrha, preporučuje se čuvanje svih plaćenih računa i dokaza o plaćanju najmanje 10 godina. Ovo je osobito važno za račune koji se odnose na redovite usluge i obveze koje mogu imati duže rokove zastare.

Čuvanje računa

JEDNU godinu:

isporučena električna energija

isporučena toplinska energija

plin

voda

dimnjačarske usluge

telefon i internet

mobitel

održavanje čistoće

isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva

radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika

pošta, telegraf i telefon za uporabu telefona i poštanskih pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima

pretplata na povremene tiskovine, računajući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena

TRI godine:

komunalna naknada

pričuva

grobna naknada

dopunsko zdravstveno osiguranje

najamnina

naknada štete

PET godina:

kazna za parking

ugovori o osiguranju života

ŠEST godina

porezna obveza

DESET godina:

obveza nastala pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog tijela

Kako piše Zgradonačelnik.hr, ako koristite internet ili mobilno bankarstvo, lako možete u izvodima plaćanja pronaći taj konkretan račun koji (ni)ste platili. No, treba znati i kada ste ga platili, zar ne? Stoga preporučuju da, bez obzira plaćate li internet ili mobilnim bankarstvom, na uplatnice koje ste dobili napišete datum kada ste platili i to spremite u svoj fascikl s računima.

Prilikom plaćanja mobilnim bankarstvom, uplatnice imaju barkodove koje je dovoljno (kroz aplikaciju) skenirati i već je kreiran nalog za plaćanje. Stoga bi bilo dobro da provjerite sve brojeve u nalogu i na uplatnici, čisto da nije došlo do neke pogreške.

Kada plaćate internet bankarstvom, možete izraditi predložak u kojemu unaprijed upišete sve potrebne parametre (IBAN tvrtke kojoj plaćate, model plaćanja, poziv na broj, opis i tako dalje). Naravno, u tom slučaju pazite koje brojeve upisujete prilikom plaćanja (da budu isti kao na uplatnici) da ne biste napravili krivu uplatu jer tada tvrtka kojoj plaćate račun neće dobro proknjižiti taj plaćeni račun i postoji vjerojatnost da će se knjižiti kao neplaćeni. A to će onda dovesti do opomene i daljnje procedure prisilne naplate.

Ako svoje režije plaćate na ‘šalteru‘, bilo banke, pošte ili Fine (gdje možete plaćati povoljnije ili bez naknade za račune velikog broja komunalnih i drugih tvrtki), tada zapravo djelatnik sve odrađuje za vas, a vi samo (za svaki slučaj) provjerite ‘štimaju li sve brojke‘, piše Zgradonačelnik.hr

Prilikom plaćanja računa, ponekad se dogode pogreške. Vrlo često je riječ o pogrešno utipkanom broju u modelu plaćanja i pozivu na broj. Ako se to dogodilo, često tvrtke kojima plaćate vjerojatno neće proknjižiti da ste taj račun platili i ta će im stavka ostati ‘otvorena‘. A to znači da će vas kontaktirati tvrdeći da niste platili račun i poslati opomenu.

Naravno, može se dogoditi i da ste zametnuli račun. Ponekad se svima dogodi da uzimajući račun iz poštanskog sandučića jednostavno ga pospreme na krivo mjesto i zaborave na njega. Naravno, uvjereni ste da ste ga platili, no nemate dokaz. I morate platiti račun.

Može se dogoditi i pogreška u tvrtkama kojima plaćate, pogotovo komunalnim tvrtkama koje imaju veliki broj korisnika. Netko je krivo proknjižio, krivo kliknuo ili nešto treće, i dogodi se. Zato ako ste platili taj račun, imate dokaz da ste platili, je li tako?

Zastara se ne podrazumijeva

No stručnjaci i financijski savjetnici kažu da bi trebalo račune čuvati i dulje od spomenutih dokova. Naime, znalo se događati da građani čuvaju račun (odrezak plaćenog računa) godinu dana, nakon čega bi ga bacili, a tvrtka bi pokrenula ovrhu unutar tog razdoblja. Ako se to dogodi, rješenje (prijedlog) o ovrsi često zna doći građaninu na adresu nakon tog perioda.

A onda se događa situacija da građanin nema dokaz plaćenog računa (jer ga je bacio), a ne može se pozvati na zastaru jer je tvrtka reagirala dok ona nije nastupila.

Stoga se predlaže da se računi i odresci, zapravo, čuvaju deset godina. Zašto? Zato što je to vrijeme kad nastupa zastara za ovrhu. 

Važno je napomenuti da se zastara ne podrazumijeva nego se potrošač na nju treba pozvati tvrtki koja je izdala račun, i to pisanim putem. U slučaju pokretanja postupka prisilne naplate pred javnim bilježnikom ili sudom potrošač treba uputiti prigovor da će se pozvati na pravo na zastaru. 

U FB grupi Predstavnici suvlasnika članovi su komentirali - svoje račune čuvam zauvijek, u garaži/šupi imam račune stare 30 godina, za svaki slučaj. 

Sukladno Ovršnom zakonu i Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Fina provodi ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama u kojima ovršenik ima otvorene račune i oročena novčana sredstva, prema osobnom identifikacijskom broju (OIB) ovršenika, piše Zgradonačelnik.hr.