"Uzrok strašnih zločina je politika koja je išla na zaokruživanje srpskog nacionalnog prostora, velikodržavna nacionalistička politika, koja i danas djeluje destabilizirajuće u regiji i izaziva nepovjerenje kod drugih naroda i država u susjedstvu", kazala je Latinka Perović na plenumu "Quo vadis, Balkan" na Petrovaradinskoj tvrđavi u Novom Sadu 2022. godine.
Prema njenim rečima, intelektualni i politički konsenzus je postojao u Srbiji krajem osamdesetih godina 20. stoljeća.
"I to ni u to vrijeme nije bila stvar od jučer. Srpski nacionalisti su Jugoslaviju oduvijek shvaćali kao proširenu Srbiju. I danas, sva ta politička praksa i ideje o jedinstvu Srba, naoružavanje, odnos prema ratu u Ukrajini, sve je to manifestacija toga stanja duha", ocijenila je Latinka Perović, piše Autonomija.
Povjesničar iz Novog Sada Milivoj Bešlin ocijenio je da su Srbija i njen predsjednik Aleksandar Vučić "ključni faktori nestabilnosti u regiji".
Optužio je Vučićev režim da pokušava izazvati građanske sukobe u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini te Sjevernoj Makedoniji.
Povjesničar iz Zagreba Tvrtko Jakovina ocijenio je da Hrvatska neće otvarati ratnu opciju u Bosni i Hercegovini, ako ni zbog čega drugog, ono zbog utjecaja sa Zapada kojima su hrvatski političari podložni.
Prema njegovim riječima, ministar policije Srbije Aleksandar Vulin svojim militantnim izjavama neprestano "otvara stare rane", što ide na ruku i hrvatskim nacionalističkim političarima.
‘rat u Bosni i Hercegovini bez pravog pobjednika‘
"Politika ‘srpskog sveta‘ danas ima puno manje šanse za uspeh nego što je imala devedesetih godina, kada su postojale okolnosti za promjenu granica i kada je snaga Miloševićevog režima bila veća", kazao je Jakovina.
Povjesničar iz Sarajeva Husnija Kamberović ocijenio je da je ključ rješenja za Bosnu i Hercegovinu kada će u Srbiji i Hrvatskoj shvatiti da ne mogu i ne trebaju voditi brigu o Srbima i Hrvatima u BiH, već ostaviti prostor da se ljudi u BiH mogu i trebaju dogovarati.
"U BiH postoji strah od rata, i to ne samo među ljudima koji su preživjeli rat, već i među onima koji nemaju izravno ratno iskustvo. Milorad Dodik govori o tome da ne želi rat, ali se zalaže za ujedinjenje sa Srbijom. A poznato je da ne može biti promjene granica bez sukoba. Dakle, ponovo smo u sličnoj situaciji kao i krajem osamdesetih godina 20. stoljeća", kazao je Kamberović.
Dodao je da je problem što u ratu u Bosni i Hercegovini nema pravog pobjednika u prošlom ratu, ali je ocijenio da to može biti i šansa da se shvati da ni u nekom budućem ratu ne može biti pobjednika, ali može biti stotina i stotina tisuća mrtvih.
Prema njegovim riječima, postoje grupe koje žele rat i koje ga mogu izazvati, zbog čega je situacija u BiH danas "dramatična i opasna". "A to može odvesti ne samo Bosnu, već i čitavu regiju u katastrofu", ocijenio je Kamberović.
Plenum je organizirala Regionalna akademija za demokraciju, uz podršku Europskog fonda za Balkan, piše Autonomija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....