Renata Marević, predsjednica udruženja nautičkog turizma HGK, poručila je kako je nautika - premium turizam. Uz luksuzni čarter, concierge usluge, održive tehnologije i kurirana lokalna iskustva, nautika je, kaže, turizam visoke dodane vrijednosti. Upozorila je i na važnost zadržavanja ravnoteže kako ne bi postigli kontraefekt neopravdanim povećanjem cijena.
Većini marina u Hrvatskoj u sljedećih nekoliko godina istječu koncesijski ugovori. Što kao nova predsjednica Udruženja nautičkog turizma HGK vidite kao rješenje ovog izazova?
Pitanje koncesija je ključno jer status quo ne koristi nikome. Marina je figurativno poput broda – bez stalne brige i ulaganja, polako tone. A s njom tonu i prilike za zaposlenike, za goste i vlasnike, za lokalnu zajednicu i njezino gospodarstvo, pa i za državu, jer bez ulaganja nestaje kultura nautike.
Istek koncesija u kratkom razdoblju otvara ozbiljno pitanje kontinuiteta poslovanja luka nautičkog turizma. To nije samo administrativna tema, nego strateško gospodarsko pitanje koje se tiče tvrtki s pretežito domaćom, specijaliziranom radnom snagom i reputacije Hrvatske kao sigurne, uređene i respektabilne nautičke destinacije.
Koncesionarima je nužna pravna sigurnost, predvidivost i kontinuitet. Marine se ne mogu „staviti na čekanje”. Ulaganja su velika i dugoročna — od lukobrana i gatova do elektro/vodovodnih instalacija, komunikacijske i servisne infrastrukture. Mnoge komponente danas traže temeljitu obnovu radi usklađivanja sa standardima sigurnosti, održivosti i kvalitete. Budući da je većina koncesija u završnom periodu trajanja, takva ulaganja se ne mogu amortizirati bez adekvatnog vremenskog okvira, a sadašnji propisi otežavaju produljenje ugovora.
Kao Udruženje nastavljamo kontinuitet rada koji je godinama vodio kolega Sean Lisjak, okupljajući struku i artikulirajući prijedloge prema institucijama.
Zalažemo se za partnerski model komunikacije države i koncesionara: jasan, pravodoban i transparentan postupak produljenja ili nove dodjele, uz razumno prijelazno razdoblje s unaprijed poznatim uvjetima. Takav okvir omogućuje dugoročno planiranje ulaganja, zapošljavanje i razvoj.
Kako u ovim nesigurnim uvjetima osigurati da se ne zaustave investicije i kako Udruženje može pomoći članicama u tom procesu?
Najveći rizik regulatorne neizvjesnosti je zastoj ulaganja. Ako nije poznato hoće li i pod kojim uvjetima koncesija biti nastavljena, teško je opravdati modernizaciju obale, podizanje pa i zadržavanje postojećih sigurnosnih standarda, energetsku tranziciju ili uvođenje novih tehnologija.
Mi se u Udruženju zalažemo za rješenje koje osigurava kontinuitet poslovanja urednim koncesionarima. Marine su generatori prihoda destinacije, zapošljavanja i poreza.
Marine su i prva crta zaštite mora i okoliša, desetljećima sustavno zbrinjavaju kruti i opasni otpad, crne/sive i kaljužne vode te kontinuirano ulažu u zelenu tranziciju i digitalizaciju.
U Udruženju djelujemo operativno, omogućujemo razmjenu praksi, pravna tumačenja i koordiniran nastup struke prema donositeljima odluka kako bismo govorili jednim, stručnim glasom.
Moram napomenuti i da konkurencija ne spava. Italija provodi ambiciozan plan: odobreno je dvadesetak novih koncesija duž obale „čizme“ i gradi se niz novih vezova u postojećim ili novim marinama od Azurne obale do Tršćanskog zaljeva s razmakom od dva sata plovidbe. Grčka gradi i jača mrežu marina uz podršku međunarodnih lanaca. Turska također jača mrežu marina i nudi kvalitetan servis po konkurentnoj cijeni, vrhunske uslužne resorte, izvrsnu gastronomiju i vrhunske refitne centre. Nove marine pojavljuju se i u Albaniji, ulaganja najavljuju Cipar i destinacije Bliskog istoka. Sve to potvrđuje da Hrvatska mora zadržati investicijski ciklus i trajno ulagati u kvalitetu i održivost.
Kako se nautika uklapa u strategije razvoja hrvatskog turizma?
Nautika produžuje sezonu, jer su u mnogim marinama usluge dostupne uglavnom 365 dana u godini. Privlači goste veće platežne moći i doprinosi disperziji turističkog prometa duž cijele obale i otoka. U strateškom smislu, ona je alat prelaska s kvantiteta na kvalitetu – uz očuvanje prostora i mora kao ključnih resursa. Osim toga, brojne usluge koriste i domaći ljudi, od kojih mnogi nude prateće usluge ili su partneri marina kao obrtnici, trgovci i iznajmljivači.
Cijeli sustav je međusobno isprepleten. Nautičar plovi i koristi usluge različitih marina, luka i lučica duž cijelog Jadrana. Nismo jedni drugima samo konkurencija, već gradimo mrežu koja zajednički gostu pruža doživljaj. Mnogi gosti „na suhom“, iz hotela, kampova ili apartmana, doživljavaju more i kroz dnevni najam plovila, izlet na obližnji otočić ili uvalu, ili najam plovila sa skiperom.
Nautičar nerijetko kupuje direktno od OPG-ova, najčešće preferira kupiti lokalno, ali se opskrbljuje i u drugim lokalnim trgovinama, koristi usluge raznih servisa, i to ne samo za svoje plovilo, nego često i za bicikl, automobil ili osobne potrebe.
Mnogi nautičari izvrsno poznaju hrvatsku obalu i otoke, vole i poštuju naše more i Hrvatsku i stalo im je da se prostor očuva i da postoji red. Poznaju i održavaju dobre dugogodišnje odnose s vlasnicima konoba i vinarija, druže se s maslinarima, ribarima, umjetnicima, ljudima koji žive na izoliranim obalnim i otočnim lokacijama.
Cilj plovidbe je uživanje, autentično iskustvo, opuštanje na moru i zraku, siguran vez ili dobro sidrište uz kvalitetan gastronomski doživljaj.
Važno je da zadržimo ravnotežu i ne postignemo kontraefekt neopravdanim povećanjem cijena. Nautičar je sastavni dio turističkog pulsa Jadrana jer on ne dolazi samo po uslugu, nego po autentičan doživljaj mora i obale.
Što čini nautiku premium turizmom i kako gledate na opredjeljenje Hrvatske prema turizmu više dodane vrijednosti?
Premium ne znači samo višu cijenu, nego i doživljaj, razinu usluge i odgovornost prema ljudima, okolišu i zajednici. Nautički gost očekuje sigurnost, diskreciju, podršku 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, tehničku pouzdanost, kvalitetnu gastronomiju i čisto more.
Sve više marina evoluira u nautičke resorte što znači da nude usluge hotela, wellness i spa, restorane, rekreaciju i prostore za boravak. Gost u marinu ne dolazi samo radi veza, već i radi provođenja slobodnog vremena. U tom okviru posebno cijenimo međunarodne standarde kvalitete i održivosti,na primjer Golden Anchor i Clean Marina koji imaju stroge periodične audite i visoke zahtjeve sigurnosti i zaštite okoliša.
Uz luksuzni čarter, concierge usluge, održive tehnologije i kurirana lokalna iskustva, nautika je turizam visoke dodane vrijednosti. I bez širenja kapaciteta, fokus na kvaliteti donosi održiv dugoročni uspjeh.
Nautičar ne mora uvijek biti iznimno bogat gost, ali uvijek je zaljubljenik u more i spreman značajno ulagati u ono što za njega predstavlja životni stil i strast, a to je boravak i plovidba na moru. Njegova potrošnja nije uvijek nužno luksuzna, ali je usmjerena prema kvaliteti, sigurnosti i autentičnom doživljaju na moru.
Premium nije samo stvar luksuza broda nego i osjećaja potpune brige i sigurnosti.
Koliko je važna primjena naprednih tehnologija u poslovanju marina – umjetna inteligencija, pametne marine i digitalizacija?
Digitalizacija je danas preduvjet poslovanja marina. Tri su ključna područja. Počnimo od resursa i sigurnosti, dakle to uključuje dokumentirane procese i edukaciju osoblja, pametno upravljanje marinom, mjerenje potrošnje po plovilu, nadzor plovila, video i telemetriju te obavijesti o stanju plovila vlasnicima u stvarnom vremenu. Posebno ističem požarne rizike, iskusni koncesionari znaju da jedan požar može ugroziti živote i uništiti godine ulaganja; zato su preventivni i detekcijski sustavi te protokoli od presudne važnosti. To su velika ulaganja koja se ne mogu brzo amortizirati, pa pitanje trajanja koncesije izravno utječe na razinu sigurnosne tehnologije.
Zatim, važno područje je iskustvo gosta, tu govorimo o „pogledu“ na plovilo i uvidu u stanje, o online rezervaciji veza, personaliziranim obavijestima i porukama, jedinstvenim aplikacijama za usluge u marini.
Na koncu, govorimo i o održivosti, optimizaciji potrošnje, e-punionicama, upravljanju otpadom i otpadnim vodama, ulaganju u obnovljive izvore energije i prikupljanju i zbrinjavanju otpadnih voda.
Zatim je tu umjetna inteligencija koja već može pomoći u prediktivnom održavanju i korisničkoj podršci poput prepoznavanja anomalija, ranog upozoravanja, boljeg planiranja resursa. Za destinaciju koja cilja premium segment, „pametna marina” nije marketinška fraza nego standard.
Preduvjet za uvođenje bilo kakve nove tehnologije je da su osnovne usluge marine na visokom nivou jer uzaludno je ulagati u AI sustave, a da se istovremeno infrastruktura raspada.
Tehnologija grabi naprijed ogromnim koracima, odnosno skokovima, a mi smo tek na početku iako bi se moglo reći i da smo kraju, u kontekstu skorog isteka koncesija. U taj super-brzi vlak moramo se što prije ukrcati jer inače gubimo tržišnu utakmicu.
Na koje načine čarteri i marine mogu surađivati kako bi gostima ponudili premium nautičko iskustvo?
Gost očekuje jedinstveno iskustvo, ne „dvije odvojene kuće“. Ne zanima ga u kojem su odnosu marina i charter, kući se vraća s cjelovitim iskustvom.
Vjerujem u partnerski model koji osigurava uravnotežen odnos interesa i obostranu korist. Takva suradnja, po mom mišljenju, mora biti jasna, transparentna i utemeljena na dogovorenim uvjetima, od ugovornih odnosa i posebnih uvjeta za čarter-plovila, do organiziranog parkiranja, pogodnijih uvjeta opskrbe i dodatnih sadržaja poput restorana i slično.
Smatram da zajednički nastup u promociji donosi najveću vrijednost – kroz oglašavanje, prisutnost na webu i društvenim mrežama, PR aktivnosti te kroz sudjelovanje na događanjima posvećenima održivom turizmu. Na taj način stvaramo sinergiju između marine, čarter-industrije i gostiju, a takva suradnja doprinosi većoj vidljivosti i jača brend svih partnera.
Na suradnju s čarter-partnerima uvijek gledam kao na odnos povjerenja i međusobnog poštovanja. Partner za mene nije konkurent, nego saveznik u stvaranju kvalitetne i održive usluge. Često upravo čarter-gost kasnije postane i gost marine, ako i kada odluči kupiti vlastito plovilo i nastaviti živjeti svoj nautički stil života.
Ipak, svjesna sam da je ponekad osjetljivo premostiti jaz između vlasnika privatnih plovila i korisnika čarter-usluga, osobito kada su čarteraši „friško pečeni“ nautičari s tek stečenom dozvolom kod kapetana. No, i u tome vidim priliku, edukacijom, odgovornim pristupom i zajedničkim standardima možemo stvarati kulturu nautičkog ponašanja koja povezuje, a ne razdvaja.
U konačnici, svi dijelimo isti cilj – zadovoljstvo gosta, visoku kvalitetu usluge i održiv razvoj nautičkog turizma.
Pod Vašim vodstvom Udruženje je nedavno nastupilo na Svjetskoj konferenciji marina ICOMIA u Veneciji. Što je taj nastup značio za hrvatski nautički sektor?
Udruženje nautičkog turizma, odnosno Grupacija marina Hrvatske gospodarske komore, član je ICOMIA-e (International Council of Marine Industry Associations) i njezine ICOMIA Marinas Group, na moju osobnu inicijativu još dok sam bila članica Vijeća Udruženja. Marina Punat bila je dugogodišnji pojedinačni član ICOMIA-e, ali potpuno drugačiju snagu, vidljivost i konkretne benefite postižete kada u toj organizaciji sudjelujete kao nacionalno udruženje, a ne samo kao pojedinačna tvrtka.
Članstvom Hrvatska aktivno sudjeluje u međunarodnim inicijativama koje oblikuju budućnost nautičke industrije. Ove je godine HGK bila i službeni partner Svjetske konferencije marina ICOMIA. Ova konferencija održava se svake dvije godine i okuplja ključne predstavnike svjetske nautičke industrije — operatere i menadžere marina, brodograditelje, proizvođače opreme i infrastrukture, kao i predstavnike institucija i medija iz Europe, SAD-a, Kanade, Latinske Amerike, Australije, Japana i Kine. Riječ je o najvažnijoj međunarodnoj platformi za razmjenu znanja, iskustava i trendova u industriji.
Osobno sam u Veneciji ove godine sudjelovala u trojakoj ulozi, kao predsjednica nacionalnog HGK Udruženja nautičkog turizma, predsjednica Grupacije marina te kao direktorica Marine Punat. Na panelu „Marine, čarter industrija i brodski klubovi – kako najbolje rasti zajedno“ predstavila sam primjer dobre prakse suradnje Marine Punat i čarter-partnera — kroz transparentne ugovorne odnose, zajednički marketing i održiv pristup poslovanju.
Ove je godine posebno istaknuto značajno sudjelovanje hrvatskih govornika, članova i partnera Grupacije marina HGK, među kojima su bili Kristijan Pavić iz ACI-ja, Krešimir Žic iz MarinaCloud koji stoji iza brendaSense4Boat i Mićo Ljubenko iz Ljubenko & Partneri. Njihovi nastupi, kao i brojni pozivi za sudjelovanje na panelima, stigli su kao znak priznanja Hrvatskoj kao cijenjenom nautičkom odredištu te potvrda ekspertize i profesionalnosti hrvatskih stručnjaka u ovom sektoru.
Hrvatska je tako još jednom predstavljena kao zrela, vodeća nautička i čarter destinacija u svijetu. Šteta je što, s obzirom na blizinu Venecije, nije bilo više domaćih sudionika i predstavnika regulatornih tijela. Sljedeća Svjetska konferencija marina ICOMIA održat će se 2027. u Šangaju, što će logistički biti veći izazov, ali i nova prilika da Hrvatska dodatno učvrsti svoj međunarodni ugled u nautičkom turizm.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....