Jadranska plavorepa tuna posljednjih tridesetak godina je bila izniman gospodarski i izvozni proizvod na kojem je kontinuirano raslo nekoliko uzgajivačkih kompanija kao i grana sportskog big game ribolova.
Nažalost, poremećaji na svjetskom tržištu, birokracija, problemi u dobavi plave ribe za prihranu kao i jak uvozni lobi ugrozili su taj biznis.
Što se događa s tunom, što jedemo u domaćim restoranima i kakva je budućnost čeka pišemo u novome broju Otvorenog mora.
Ribolov je nekima biznis, mnogima razonoda, a umirovljenicima poput bake Ane Glavan iz Privlake je - život.U svojoj 75. godini dobila je batelu sagrađenu po svojoj mjeri s kojom će nadopunjavati svoje skromne mjesečne prihode.
Dok mogu ući u brod dobro je, rekla je našoj reporterskoj ekipi koja je otkrila i neobičnu priču oko nastanka te tradicionalne brodice.
Njezin susjed i prezimenjak Boris iz Privlake nam je pak ispričao nevjerojatnu priču o svome djedu Šimi koji je za vrijeme Drugoga svjetskog rata u Australiji preživio dva brodoloma u pola godine.
Filmsko iskustvo plutanja na bokaporti dok su oko njega kružili morski psi zauvijek ga je obilježilo, pa za to nitko osim njegove obitelji do sada nije znao.
Teške dane prolaze i hrvatski čarteraši kojima Grčka uz pomoć europskih fondova preuzima primat na tržištu, a rastuće cijene marina i restorana dodatno tjeraju velik broj gostiju.
Kako se izvući iz te situacije i osigurati stabilnost poslovanja donosimo u novome Otvorenom moru.
Mali ribolovci sreću pak ovih dana traže u noćnim satima kada utihnu vreva i brodski motori. Kako u toj avanturi osvijetliti plovak i ostvariti najbolji rezultat savjetuje Šime Duvančić.
Iz novoga broja preporučujemo kolumne Tonke Alujević, Marijana Žuvića, Ede Šegvića, Damira Višića, Alena Solde i još mnogo toga što Otvoreno more čini najpoželjnijom revijom za sve ljubitelje mora i plovidbe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....