ZELENA TRANZICIJAZnanstvenici napokon izmjerili zagađenje nautičkog turizma: zbog gostiju koji "jedre na dizel" rezultati su zabrinjavajući

Hrvatska je jedna od svjetskih sila nautičkog čartera, s oko 4.500 aktivnih brodova koji svako ljeto krstare Jadranom.
Iako se često doživljavaju kao čistiji oblik turizma, čarter jedrilice, kako jednotrupne tako i katamarani troše znatne količine dizela.

Jedan od razloga je nedostatak jedriličarskih kompetencija pa turistima jedra često stoje zarolana samo kao ukras.
Novo znanstveno istraživanje koje su proveli Hrvoje Carić s Instituta za turizam, te Goran Šagi i Zoran Lulić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, prvi je put sustavno izmjerilo kolike emisije pritom nastaju.
Podaci su u suradnji s organizacijom Green Sail prikupljeni tijekom 2023. i 2024. u marinama srednje Dalmacije, na uzorku od 160 čarter plovila.

Analiza je pokazala da cijela hrvatska čarter flota tijekom jedne sezone ispusti između 30 i 40 tisuća tona CO₂.
To je otprilike koliko proizvede oko 20.000 osobnih automobila u godinu dana.
No, pravi problem nisu samo emisije CO₂, već štetni plinovi koji izravno utječu na zdravlje ljudi.
Čarterska flota proizvede oko 300 do 400 tona dušikovih oksida (NOx) godišnje.
To je više od 5 posto ukupnih NOx emisija cijelog cestovnog prometa u Hrvatskoj.
Još je izraženiji problem s finim lebdećim česticama (PM), koje uzrokuju bolesti dišnih i krvožilnih organa.
Emisije lebdećih čestica iz čartera dosežu oko 2,6 posto emisija svih cestovnih vozila, ali čak 8 posto emisija kruzera.
Razlog je jednostavan: brodski dizelski motori uglavnom nemaju moderne sustave za obradu ispušnih plinova kakve imaju automobili.

Posebno se ističu katamarani.
Iako čine tek 35 posto flote, oni su odgovorni za gotovo 60 posto ukupnih emisija.
Zbog dva motora i veće mase troše gotovo dvostruko više goriva od klasičnih jedrilica.
Istraživanje pokazuje i da rekreacijska plovila u samo tri do četiri ljetna mjeseca potroše goriva koliko prosječan automobil potroši u cijeloj godini.

Za razliku od cestovnog prometa, emisije čarter brodova uglavnom se događaju u osjetljivim obalnim i otočnim područjima.
To znači da lokalne zajednice i turisti izravno udišu zagađeni zrak.
Autori ističu da je ovo tek prvi korak i da su potrebna preciznija mjerenja na samim plovilima.
Bez takvih podataka, čarter turizam će i dalje ostajati veliki, ali nevidljivi izvor onečišćenja Jadrana.