Na stranicama FB grupe Živi svijet Jadranskog mora je u više navrata istaknuto koliko je jegulja kao vrsta ugrožena i koliko je važan cjelokupan društveni angažman kako bi se ova vrsta spasila od izumiranja.
Prije pet godina je IUCN svrstao jegulju u status kritično ugrožene životinje, što je korak do statusa izumrle vrste.
Index novačenja mladih jegulja je za 98 posto niži u sjevernim morima i 94 posto niži u drugim morima, među kojima je i Sredozemno, nego što je bio u razdoblju 1960-1979.
S tim je naravno, jednako opao i njihov ulov.
Premda se radi o egzaktnim mjerenjima i brojkama, s tim se slažu i ribari.
Dakle više nije pitanje trebamo li jegulju zaštititi već kako to učiniti što je moguće prije.
- Osim novog zakonodavnog okvira, prvi korak zaštite je svijest da problem postoji i da je vrlo ozbiljan, pa ukoliko to želite možete i sami postati dio rješenja.
Ako ste sportski ribolovac suzdržite se od daljnjih ulova i odnosite se prema ovom problemu na sportski način.
Ukoliko ste gurman pokušajte se suzdržati od konzumacije jegulja jer i druge hrane u izobilju. A ukoliko ste netko kome je izlov jegulja tradicija, valjda ste sami svjesni da postoji samo jedan ispravan put očuvanja te tradicije - ističe Pero Ugarković administrator FB grupe Živi svijet Jadranskog mora.
Iznimno je važno stalno pratiti i sustavno sakupljati informacije o jeguljama svuda pa i na području Hrvatske.
I dok znanstvenici prate lovine gospodarskog ribolova, kao što primjerice radi Institut za oceanografiju i ribarstvo koji analizira ulove kogola, neprijavljene ribolovne aktivnosti nažalost i dalje ostaju siva zona i velika nepoznanica.
Ipak, činjenica je da je problem uočen i da se radi na tome da se jegulja kao vrsta sačuva.
Tako su ovih dana u talijanskom parku prirode Delta del Po puštene tagirane, zrele i pomno odabrane ženke jegulje.
Ovo je već treće takvo puštanje tijekom 2025. godine, što je dio sklopa velikog europskog projekta kojim se pokušava pomoći spasiti ovu vrstu od mogućeg izumiranja.
- Iako više od stoljeća znamo da se europska jegulja mrijesti u Sargaškom moru puno toga je ostalo misterija, jer njihova migracija spada među najduže i najzahtjevnije u životinjskom svijetu.
Upravo se zato i pokušava označavanjem pratiti prva faza njihova putovanja, jer svaki novi podatak pomaže razumjeti kako uopće prežive taj put i što je potrebno da bi se počela oporavljati.
Znanstvenici se nadaju da će zahvaljujući ovim tagovima uspjeti pratiti rane faze migracije jer tehnologija koja bi omogućila praćenje cijelog putovanja nažalost još uvijek ne postoji.
Koriste se jednostavne identifikacijske oznake koje omogućuju prepoznavanje jedinke u slučaju ulova, te elektronički transmiteri koji bilježe podatke o dubini, temperaturi i obrascima kretanja.
Ti se podaci očitavaju tek nakon što se odašiljač odvoji od ribe i pošalje informacije putem satelita - istakao je Pero Ugarković na stranici svoje FB grupe Živi svijet Jadranskog mora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....