Objavljen radSve je manje papalina u našem moru

Talijanski znanstvenici u suradnji sa stručnjacima Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split razvili su modele kako bi procijenili kako će se, pod različitim klimatskim scenarijima, mijenjati pogodni uvjeti za život papaline u Jadranu. Rezultate su objavili u časopisu Frontiers in Marine Science, te zaključili da ukoliko se sadašnji trend zagrijavanja Jadrana nastavi, papalina bi do kraja stoljeća mogla izgubiti gotovo sav pogodan životni prostor u Jadranu.

Poveznica na rad je na linku.

Znanstvenici upozoravaju kako je situacija sa sitnom plavom ribom postala izazov hrvatskog ribarstva. Lovi se sve manje, a biomase srdele i inćuna godinama su na rubu održivosti zbog klimatskih utjecaja, prelova i promjenjive produktivnosti Jadrana.

- Osim srdele i inćuna, u Jadranu imamo i papalinu. Ona je uvijek bila važna jer se lovila ako je ulov druge plave ribe bio slab, pa su ribari imali siguran prihod u mjesecima bez drugih ulova. Nekad je papalina živjela u širokom području sjevernog i srednjeg Jadrana, od Riječkog zaljeva do šibenskog i malostonskog područja, dok se danas nalazi samo u hladnijem sjevernom Jadranu, gotovo isključivo na Kvarneru i u blizini ušća rijeke Po.

Znamo da papalina ima pad brojnosti u odnosu na povijesne podatke, no teško je to precizno procijeniti zbog malog i nestalnog ulova, čestog pogrešnog deklariranja sitne srdele kao “papaline” i izostanka ciljnih znanstvenih monitoringa.

Najvažniji razlog zašto je papaline sve manje i zašto se danas zadržava samo u najhladnijim dijelovima Jadrana jest stalni porast temperature mora, koji ovoj izrazito hladnoljubnoj (borealnoj) vrsti postupno sužava raspoloživi životni prostor. Isti obrazac bilježi se i u drugim dijelovima Sredozemlja, gdje se papalina povlači prema sjevernim i dubljim, hladnijim područjima kako površinski sloj mora postaje sve topliji - navode znanstvenici.

Zaključno, u narednom razdoblju ove ribe bit će vjerojatno sve manje u našem moru i dok ih još imamo naučite kako ih najlakše razlikovati:

Kada uhvatite papalinu za leđnu peraju, ona se odmah nagne glavom prema dolje jer joj je ta peraja bliže repu, dok srdela, ako je uhvatite na isti način, ostane položena ravno jer joj je peraja točno na sredini tijela.