Najveći predator na zemlji – čovjek – polako ali sigurno, uništava sustavno i ono što mu život osigurava, preživljavanje, a to je – priroda!
Pa smo sve više pod utjecajem klimatskih promjena, no da li smo i svjesni njenih razornih utjecaja, kao posljedicu našeg ponašanja – naše uloge zagađivača – očito baš i nismo. Premda pravne regulative ukazuju na obveznu i hitnu zaštitu prirodnih područja.
Stoga imamo obvezu do 2030. godine zaštiti 30 posto područja, od čega 10 posto tog prostora treba biti pod strogom zaštitom.
Upravo u tom smjeru ima pet godina se pokrenula zaštita, i evo je sada i službenog proglašenja “Posebnog rezervata u moru rt Stupišće”, na jugozapadnom dijelu otoka Visa.
Ide i zaštita Paklenih otoka, pa Vrulje
To je prvo strogo zaštićeno morsko područje Splitsko-dalmatinskoj županiji i već se vode pregovori, studije, “snima” situacija za uskoro i nove zaštite naše prekrasne prirode, koju nažalost za potrebe osnovne nam grane privređivanja - turizma – sustavno uništavamo.
Na samom vrhu liste budućih područja pod zaštitom su Paklenski otoci, gdje stručnjaci iz Javne ustanove "More i krš" Splitsko-dalmatinske županije, sa ostalim dionicima važnim za ovaj korak – domicilnih uprava i stanovnika, kao i ribara te lokalnih FLAG-ova (akcijskih grupa), uz JU RERA za kordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, uz brojne udruge i tvrtke iz svih područja bitnih za ovaj važni korak – sam postupak privode početku realizacije.
Osim tih prekrasnih otoka u hvarskom arhipelagu, u planu je zaštititi i dio akvatorija na području Omiša, svima znanu uvalu Vrulja, gdje osim morskih ljepota to područje obiluje i brojnim izvorima.
Već se razmatra i zaštita obalnog prostora splitske Park šume Marjan, kao zaštićenog kopnenog dijela prirode, no nekako je ispod radara ostala obala, pomorsko dobro koje isto treba hitnu brigu i upravljanje.
Prva stroga zaštita u SD županiji
Ovo su tek neki od budućih “zaštitnih” projekata, previše infomacija o samoj razradi kao će se to sve sprovesti, još nisu za javnost, no je za javnost je ono što se realiziralo konačnim proglašenjem rta Stupišće, kao strogo zaštićenog morskog područja u našoj županiji. Prvog takvog u prostornoj najvećoj hrvatskoj regiji, kojoj samo obalna crta broji preko 1250 kilometara!
Provedba zaštite, njeno proglašenje 1. srpnja 2025. godine, pa uposlenje rendžera a to je Miro Jurič, pa planovi za daljnje ulaganje u zaštitu prostora rta Stupišće, istaknulo je i javnost upoznata, na panel raspravi u organizaciji RERA-a, na otoku Biševu, gdje je i počela cijela priča – povratku prirode te očuvanju tog bisera u kojem živimo.
O prvom strogo zaštićenom morskom području u Splitsko-dalmatinskoj županiji, razgovaralo se na tema „Očekivani pozitivni rezultati proglašenja Posebnog rezervata u moru - rt Stupišće“ u Centru za posjetitelje Modra Špilja, Biševo. Doprinos u vidu zaštite morskih područja, prvi je kao domaćin istaknuo gradonačelnik Komiže Ivica Vitaljić. Dok je sa temom brojne uzvanike, upoznao prvo idejni začetnik cijele priče Tonči Božanić, komiški ribar, bivši državni tajnik za ribarstvo, djelatnik RERA SDŽ do "friškog" umirovljenja, predsjednik Sportsko ribolovni klub Komiža. Te kao drugi realizator cijele priče kroz projekte EU, Ivo Benzon, iz RERA SDŽ.
Francuzi 60 godina štite morsku zonu
Nakon pozdravnih riječi, važnost ovog ulaganja mnogima je tek bila vidljiva kroz priču-film o zaštiti morskog područja u Francuskoj, gdje se zadnjih 60 godina provodi zaštita. Gdje nema izlova, gdje nema sidrenja i time uništavanja posidonije, pluća mora, gdje se prate morski predatori, invazivne vrste i gdje se nakon dugo, dugo godina, na tom području zahvaljujući zaštiti vratila - kirnja, uz ostale morske organizme, koji su doslovno isčezli zbog nas ljudi.
Šest desetljeća Francuzi su ulagali u obnovu zaštite mora, te stručnjaci i na njihovom iskustvu "grade" nove priče zaštite morskih područja, o čemu je nazočne upoznala Jelena Kurtović Mrčelić iz Javne ustanove More i krš SDŽ.
Panelistu su još bili: Valentina Andrić, voditeljica Službe za stručnu podršku u ribarstvu, zamjenica Ante Mišure, ravnatelja Uprave ribarstva pri Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Kao i Igor Isajlović, stručnjak iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split, te Antonio Šunjić iz Ceha ribara Obrtničke komore SDŽ, uz Tonča Božanića i Manuelu Antičević, u ime FLAG Škoji.
Svi govornicu su se složili kako proglašenje podmorja Stupišće strogo zaštićenim morskim područjem, nije samo administrativni čin, već rezultat dugotrajnog i koordiniranog rada brojnih dionika koji su prepoznali potrebu očuvanja vrijednih prirodnih resursa Jadranskog mora. Ova inicijativa, koja je formalno započela prije više od pet godina, od samih je početaka počivala na suradnji između lokalne zajednice, znanstvenih institucija, nevladinih organizacija i javnih tijela. Njihova zajednička vizija bila je usmjerena na zaštitu biološke raznolikosti, osobito osjetljivih i ugroženih morskih ekosustava, uz paralelni razvoj održivog modela upravljanja tim resursima.
Hvale vrijedna inicijativa lokalnih ribara
I sve je krenulo od lokalnih ribara, rekli bi od dna prema vrhu, prema institucijama i resornom ministarstvu što je pokazalo kao dobitna kombinacija. Ovaj pristup, u kojem inicijativa i motivacija dolaze odozdo – izravno iz zajednice - daje legitimitet procesu zaštite i povećava vjerojatnost dugoročne održivosti. Uz formalnu zabranu određenih aktivnosti, poput nekontroliranog ribolova ili sidrenja, veliki se naglasak stavlja na edukaciju, osvještavanje i poticanje suživota čovjeka i prirode, što je važan model suradnje sa lokalnim stanovništvom.
Istaknuli su panelisti kako je Stupišće osobito značajno zbog svojih grebena – jedinstvenih podmorskih struktura koje predstavljaju jedan od najbogatijih i najraznolikijih morskih ekosustava Sredozemlja. Njihovo očuvanje nije samo pitanje očuvanja prirodne ljepote, već i osiguravanja stabilnosti ribljeg fonda, klimatske otpornosti i održive budućnosti lokalne zajednice koja se tradicionalno oslanja na more – bilo kroz ribarstvo, turizam ili obrazovanje.
Važna kontrola i nadzor
Nije se zaboravilo naglasiti kako su važnu ulogu u procesu proglašenja imali projekti financirani iz europskih fondova – poput ADRIREEF, ARGOS i BRAVE – koji su omogućili provođenje znanstvenih istraživanja, mapiranje ekološki značajnih područja, izradu planova upravljanja te jačanje kapaciteta lokalnih ustanova.
Javna ustanova "More i Krš", Regionalna razvojna agencija RERA i Institut za oceanografiju i ribarstvo, među ostalima, surađivali su na ovom kompleksnom zadatku koji zahtijeva interdisciplinarni pristup.
Jedna od ključnih komponenti ovog projekta jest aktivno uključivanje lokalne zajednice – prvenstveno ribara, turističkih djelatnika i stanovnika otoka Visa. Upravo su oni svakodnevno povezani s morem i prvi svjedoci promjena u njegovu ekosustavu. Njihovo znanje, iskustvo i stavovi bili su neprocjenjivi za uspjeh projekta. Organizirani su brojni sastanci, radionice i konzultacije kako bi se zajednica informirala i potaknula da prepozna dugoročnu vrijednost zaštite, a ne da je doživi kao ograničenje.
No sada je pred svima, i stručnjacima i "lokalcima", mnogo izazova.
Problem - rekreativni ribari i ilegalci
Među najistaknutijima je uspostava učinkovitog nadzora i kontrole!
Već je imenovan jedan rendžer zadužen za nadzor područja, a u planu je nabava dodatne opreme – patrolnih brodova, podvodnih kamera, senzora za praćenje stanja u moru i drugog. Također, monitoring stanja podmorja već je započeo u suradnji sa znanstvenim institucijama, a cilj je uspostava trajnog sustava praćenja promjena u bioraznolikosti i stanju populacija komercijalno važnih vrsta.
Posebno osjetljivo pitanje odnosi se na ribarstvo. Profesionalni ribari već su podvrgnuti brojnim zakonodavnim ograničenjima i pravilnicima, dok rekreativni ribolov često ostaje izvan kontrole.
U raspravi tijekom panela, ribari su naglasili da upravo neregulirani rekreativni ribolov stvara nelojalnu konkurenciju i ugrožava opstanak profesionalnih ribarskih zajednica. Stoga je važno da zakonodavni okvir prepozna ovaj problem i uvede alate za učinkovit nadzor svih korisnika mora.
Stupišće model za buduće zaštićene zone
S druge strane, Stupišće ima velik potencijal za razvoj održivog turizma – osobito ronjenja i edukativnog turizma. Ovo područje može postati ogledni primjer kako zaštita prirode ne mora biti prepreka razvoju, već upravo suprotno – njegova osnova. No, takav razvoj mora biti pažljivo planiran, pod stalnim nadzorom i u skladu s kapacitetom prostora.
Zaključno, proglašenje Stupišća strogo zaštićenim područjem važan je korak u procesu dugoročnog očuvanja hrvatskog podmorja.
No, ono je tek početak!
Potrebno je osigurati trajne izvore financiranja, dodatno obrazovati lokalnu zajednicu, ojačati nadzor i nastaviti znanstvena istraživanja. Uspjeh ove inicijative bit će mjerljiv ne samo po broju zaštićenih vrsta, već i po kvaliteti života lokalne zajednice, otpornosti ekosustava i postizanju ravnoteže između zaštite i korištenja prirodnih resursa.
Ako se taj cilj ostvari, Stupišće može postati model za buduće zaštićene morske zone diljem Jadrana i šire.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....