Veliki australski koraljni greben s UNESCO-ova popisa svjetske baštine, na površini od čak 2300 kilometara, posljednjih godina zbog toplinskog stresa izložen je tzv. izbjeljivanju, procesu gubitka boje i ključnih morskih organizama koji prijeti njegovom opstanku.
Ugrožava li globalna promjena klime i naše domaće koralje koji se u akvatoriju akvatorij Dubrovačko-neretvanske županije mogu naći na tri lokacije, najviše na Mljetu, te nešto manje na Lastovu i u tragovima na stonskom području? Primjerice, u Velikom jezeru unutar Nacionalnog parka Mljet greben busenastog koralja (Cladocora caespitosa) prostire se na oko 650 kvadratnih metara, raste na dubini između 4 i 20 metra i smatra se najvećim na Sredozemlju.
Dubrovački znanstvenik Vlado Onofri suglasan je da su porast temperature i zagađenje mora velika prijetnja opstanku koralja, no upozorava da je mljetski koralj na meti i invazivne vrste alge, tzv. grozdaste kaulerpe (Caulerpa cilindracea) koja rastući potiskuje autohtone vrste.
- Koralj je kao organizam ustvari kolonija sastavljena od malih jedinki koje se udružuju, žive jedna do druge stvarajući velike nakupine od malih pojedinačnih polipa. Ako ih prekrije caulerpa, oni ugibaju zbog nedostatka kisika – pojašnjava Onofri.
- Ovo kod nas je inače mediteranski endem, na Mljetu postoji polje busenastog koralja s malim glavama kao sitni glavati kupus, a ima i na Tajanu na Lastovu poveći primjerak na dubini od 4 do 20 metara, dosta kosog položaja, kao tri autobusa naslagana. Ima nešto i u Stonu, pratio sam ih još prije proglašenja posebnog rezervata prirode u moru. Tad nisu bili ni zaštićena vrsta. Ovaj na Mljetu je stvarno impresivan, stanište je mnogih riba, tri vrste su tamo kijerni, ima lombraka, smuduta,šaraka, orata...- nabraja sugovornik suživot u mljetskom podmorju, pa se osvrće na uvijek atraktivnu temu bolje koralja. Jesu li crveni kakvim ih predstavljaju u stručnoj literaturi ili...
- Različitim svjetlima fotografi koraljne grebene mogu osvijetliti tako da luminisciraju u bojama od ljubičaste do žarko narančaste. Njihova boja inače ovisi o algama koje su u simbiozi s tim polipima. Smeđa boja na zelenkastu je osnovna, a točno se vidi kad su polipima lovke otvorene i spremne za hvatanje planktona i fitoplanktona, njihove hrane. Kod koralja postoji faza kad je otvoren i kad je zatvoren, kad mu se zbog stresa skupljaju lovke - objašnjava nam Vladimir Onofri.
Doznajemo i kako svake godine znanstvenik, vodeći stručnjak za koralje Pero Kružić s zagrebačkog PMF-a i udruga Bios pregledavaju stanje mljetskih koralja i čiste nakupine kaulerpa koja redovito treba uklanjati jer koralj ugiba ako ga prekrije.
- Promjena temperature bez dvojbe utječe na koralje, ali i drugi činitelji. Kod crvenog koralja je, recimo, štetnije svjetlo od temperature mora. Crveni je na velikim dubinama konstantne temperature, manji je intenzitet svjetla. Mi smo koralje gorgonije iz Stona svojedobno vozili u akvarij, nekad bi se digla temperatura do 30 stupnjeva pa bismo im u Slanom na putu mijenjali more, ali nije bilo ugibanja zbog visokih temperature - prisjeća se znanstvenik.
Na upit može li se reći da je stanje koralja iz južnog akvatorija alarmantno, ističe:
- Priroda se mijenja kao i klima, ali traži načine prilagodbe. Eto, palastrua je bila na rubu izumiranja, a sad mi već javljaju o pronalascima novih živih i zdravih primjeraka. Nestale su bile i kunke, šklojci, sad se vraćaju, vrnuta nema godinama ali vjerojatno ni ta ‘nestašica‘ neće dovijeka trajati. Priroda se regulira kroz cikluse, životinjski svijet dođe do nekog svog biološkog maksimuma, pa kreće ispočetka...tako je sa svime živim, od masline do buhe - kaže Onofri i napominje kako busenastom koralju, kao i ostalih morskih organizmima šteti ljudski utjecaj, nekontrolirano bacanje otpada, otpadne vode i nadasve agresivni ribolov.
Busenasti koralj inače je spororastuća i dugovječna vrsta male sposobnosti oporavka u slučaju oštećenja, te povećanom stopom smrtnosti do koje dovode zagrijavanje mora i drugi utjecaji, ističe se u izvješću.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....