dobro ili loše?U Veneciji održan Adriatic Sea Forum: Zbog nedovoljno razvijene infrastrukture veliki kruzeri nas zaobilaze

U Veneciji je koncem lipnja održan Adriatic Sea Forum – Cruise, Ferry, Sail & Yacht, jedno od najznačajnijih međunarodnih okupljanja posvećenih razvoju pomorskog turizma na području Jadrana.

Ovaj međunarodni skup okuplja vodeće stručnjake, predstavnike luka, brodarskih kompanija, turističkog sektora, institucija i akademske zajednice iz zemalja jadranske regije. Sudionicima je pružio priliku za razmjenu stručnih spoznaja, upoznavanje s najnovijim trendovima te raspravu o razvoju kruzing, trajektnog i nautičkog sektora, održivosti pomorskog turizma, digitalnoj transformaciji te izazovima i razvojnim prilikama jadranskih luka i destinacija.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Split i predsjednik Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora Joze Tomaš sudjelovao je u Veneciji, javlja HGK.

Tomaš je sudjelovao kao govornik na panelu "The Value of Maritime Tourism for Adriatic Countries", na kojem se raspravljalo o gospodarskoj vrijednosti pomorskog turizma za jadranske zemlje, s posebnim naglaskom na kruzing, trajektni promet, nautiku i povezane gospodarske djelatnosti.

U svom je izlaganju istaknuo kako pomorski turizam predstavlja znatno više od jednog segmenta turizma. Riječ je o strateškom gospodarskom ekosustavu koji povezuje luke, otoke, promet, poduzetnike, lokalne zajednice i prekograničnu suradnju unutar jadransko-jonskog prostora.

Govoreći iz perspektive Splitsko-dalmatinske županije, Tomaš je naglasio da trajektni promet ostaje temelj povezanosti otoka i obale, kruzing pridonosi međunarodnoj vidljivosti destinacije, dok nautički turizam trenutačno ostvaruje najsnažniji rast vrijednosti. Taj segment otvara brojne mogućnosti za marine, charter djelatnost, održavanje plovila, gastronomiju, lokalne proizvođače, prijevoznike i razvoj autentičnih otočnih doživljaja.

Jedna od ključnih poruka njegova izlaganja bila je potreba da se u praćenju učinaka pomorskog turizma napravi iskorak od mjerenja prometa prema mjerenju vrijednosti. Uz broj putnika, dolazaka brodova i ostvareni promet, potrebno je snažnije pratiti koliko pomorski turizam doprinosi lokalnim malim i srednjim poduzećima, opskrbnim lancima, zapošljavanju i kvaliteti života lokalnih zajednica.

Evo što kaže istraživački izvještaj o pomorskom turizmu na Jadranu koji izrađuje Risposte Turismo:

U kruzingu se očekuje se oko 5,7 milijuna putnika u prometu (+6,0% u odnosu na 2025., ali još uvijek ispod rekorda iz 2019.) i oko 4.000 uplovljavanja brodova (+7,7% u odnosu na 2025.)

Trajekti, hidrogliseri i katamarani: očekuje se 20,6 milijuna putnika u prometu (+2,1% u odnosu na 2025.)

Nautika: Novi zamah za nautički charter, u segmentima jedriličarstva i motornih plovila, potaknut lokalnom potražnjom. Raste ukupan broj vezova (više od 81.000, +1,3% u odnosu na 2024.).

U četverogodišnjem razdoblju 2027./2030. planirano je više od 843 milijuna eura ulaganja u infrastrukturu namijenjenu pomorskom turizmu na Jadranu.

Jadran pak bilježi pad prometa za razliku od zapadnog i istočnog Mediterana. Razlog je što naše luke ne mogu primiti sve veće kruzere, no uplovljavanja manjih i srednjih kruzera bilježe kontinuirani rast.