U Lazaretima je održana sad već tradicionalna konferencija o lukama i lučkoj infrastrukturi Dubrovačkog vjesnika. Brodovi, turizam, lučka infrastruktura, digitalizacija i dekarbonizacija te zelene tehnologije izazovi su lučkih uprava, a poseban izazov su malom lučkom području Dubrovnika i okolice na koje je pritisak turizma posebno jak.
- Samo stotinjak metara od nas stari su Grci izvlačili svoje brodove. Stoljećima kasnije izgrađena je i luka za petu najveću trgovačku flotu svijeta i treću na Mediteranu. Od tih dana mijenjala se tehnologija, a lučka je uprava ostala jedan od najvažnijih infrastrukturnih dijelova jednog grada, republike i države. Stvari se mijenjaju danas enormnim brzinama, tu nam prijeti da propustimo neke ključne stvari. Ponosan sam da je Dubrovački vjesnik prepoznat kao komunikacijska platforma za isticanje dobrih praksi, raspravu o vizijama u budućnosti i zelenim tranzicijama kao ključnim izazovima u narednom periodu - kratko se uvodno okupljenima obratio direktor Poslovne jedinice Slobodna Dalmacija Vinko Ursić Glavanović.
Manje buke
Na tradicionalnoj konferenciji govorio je i novi župan dubrovačko-neretvanski Blaže Pezo.
-Možemo se zaista pohvaliti kako je dosad uloženo više od 100 milijuna eura u lučku infrastrukturu – Vela Luka, Trpanj, Cavtat, Ubli, Donje čelo, ali i luke Polačište, Perna i Prigradica koje su pred nama. U tom smjeru razvijamo rad naše četiri županijske lučke uprave. Iskoristit ću priliku i pohvaliti se da smo u 4 godine ostvarili više od 800 novih vezova za građane, a pripremili dokumentaciju za više od 1200 vezova. Najuspješniji smo po povučenim EU sredstvima. Terminal u Gružu je platforma gdje su sve političke opcije imale konsenzus. Nismo obiteljsko srebro dali u tuđe ruke, nego sad radimo temelje kako bismo upravljali njime i da luka ima mogućnost razvijanja tog terminala. Ta priča dolazi kraju, nadam se da će u sljedećim mjesecima ugledati svjetlo dana, rekao je Pezo.
Panelisti konferencije su Srđan Vujičić, dekan Pomorskog fakulteta u Dubrovniku, ravnatelj ŽLU Željko Dadić, ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije Antun Banovac, ravnatelj ŽLU Korčula Ante Tvrdeić te Dario Barbarić iz Lučke uprave Dubrovnik.
- Pomorski fakultet i svim učilištima pratimo trendove u pomorstvu. Cijeli svijet gleda u pravcu digitalizacije i dekarbonizacije i prihvaćanja različitosti na brodovima. Prve dvije stvari su zaštita okoliša od kruzera, mini kruzera i svih plovila koji se nalaze u našem području i digitalizacija, odnosno kako prihvatiti sve brodove i zadovoljiti sve njihove potrebe. Prije svega moramo misliti na naše ljude koji žive ovaj grad. Broj brodova je u značajnom porastu, postaju sve brži, sve je više katamarana kao brzi oblik pomorskog prijevoza putnika, sve to upućuje na velike infrastrukturne zahtjeve, naročito u trenutku kada svijet radi na zelenoj tranziciji prijevoza, prelasku na električni pogon brodova koji onda zahtijevaju i odgovarajući spoj na električnu mrežu u lukama. CLIA, Međunaordno udruženje kruzerskih kompanija intenzivno zagovara pripremu brodova za priključak na kopnenu energetsku infrastrukturu, tako da bi 80 posto brodova u lukama korsitilo struju s kopna i time za 98 posto umanjilo ugljični otisak za vrijeme boravka u lukama. To su trendovi. Postoje i druge vrste goriva za pogon brodova, no u ovom trenu je za našu luku primarno odrediti kako prihvatiti sve brodove i omogućiti im pristup električnoj mreži.
Luka Polačište
S druge strane, kad je riječ o jahtama, svjedoci smo da lokalna zajednica traži smanjenje buke s takvih plovila, pa to već reguliraju i zakoni, ali sve češči su i zahtjevi jahtaša da luke nautičkog turizma i njihova sidrišta postanu tiša. Luke i marine imaju kapacitete za prihvat otpadnih voda i električno napajanje i trebaju ih korisiti u punom kapacitetu - rekao je dekan Pomorskog fakulteta dr. Srđan Vujičić.
Ante Tvrdeić, ravnatelj ŽLU Korčula, govorio je o preprekama u izvođenju projekata lučke infrastrukture, poput luke Polačište koja bi sad, nakon godina sporenja i čekanja, mogla biti dovršena.
- Sad smo u situaciji da pripremamo kompletnu novu javnu nabavu, krajem ljeta ćemo započeti uskoro s radovima, jedan s pelješke, drugi s korčulanske strane, rekao je Tvrdeić.
No ono možda građanima našeg područja najbitnije izrečeno je danas na konferenciji – projekti novih komunalnih vezova. A njih će biti, najavio je ravnatelj ŽLU Dubrovnik Željko Dadić.
- Dosad smo uložili 2 milijuna eura u uređenje komunalnih vezova na području grada – gradski Porat i Batala koja je financirana iz sredstava ŽLU. Uredili smo nekih 900 vezova, problem komunalnog veza je problem cijelog Jadrana, ne samo Dubrovnika. Trenutačno na listi imamo oko 500 zahtjeva za vezove. Daljnji projekti na kojima radimo i ulažemo su Solitudo u dijelu koji se može planirati, prema gradu smo u više navrata poslali zahtjev za izmjenama postojećeg GUP-a da se stvori još bazena u kojima se mogu stvoriti komunalni vezovi. Ponta od šipka Solitudo prema Ronilačkom klubu, to je već pripremljeno i uputili smo gradu, jedan u staroj Mokošici gdje je naša nadležnost, novih 150 komunalnih vezova ali s proširenjem bi tu moglo ići 350 i uz Solitudo s 500 u ovom trenu bi to zadovoljilo zahtjeve građana. Administracija je jako spora. Ministarstvo navodi da za Solitudo i Mokošicu moramo napraviti novi projekt utjecaja na okoliš pa ćemo sve ponovo, u iduće četiri godine mogli bismo to realizirati. Radimo i na otocima projekte komunalnih vezova. Rijeka dubrovačka ima idejna rješenja, dosta je divljih vezova, to nije naša nadležnost ali dogovorom sa županijom odlučili smo krenuti u izradu idejnog rješenja. U postojećem GUP-u ima 12 mikrolokacija namjene komunalnih vezova. Razvijat ćemo projekt, pokušat ćemo iznaći najbolja rješenja za to. U Gornjem i Donjem čelu na Kalamoti smo uredili rive, tamo postoji potreba lokalnog stanovništva, Suđurađ i Luka šipanska - uređenje sidrišta i uređenje s pontonskim privezištima. Na Lopudu također razvijamo projekt trajektnog pristaništa i unutar mandrača bit će prošireni dio komunalnih vezova, rekao je Dadić.
Uređenje Brsečina
Korčula također ima potrebe komunalnih vezova, sad je šest lokacija za to, dodaje Tvrdeić.
- Svi se slažemo da je našim otočanima najvažnija stvar poslije garaže da imaju siguran vez za svoju barku. Mi smo krenuli u razgovore s jedinicama lokalne samouprave i pokušavamo riješiti ono što je zapinjalo protekle četiri godine. Do kraja 2026. realizirat ćemo projekte.”
Radi se i na uređenju luke Brsečine da se smanji promet s Lopuda i Šipana, ali to uključuje i izgradnju nove ceste. Uloženo je dosad preko 100 milijuna kuna u lučku infrastrukturu, svaki komad rive koji se napravi uvijek je velika stvar i za lučku upravu i za grad i stanovnike. Sidrište ispred grada je nadležnost Županijske lučke uprave Dubrovnik i specifično je posebno po slici Garda koja je ispred usidrenih brodova i jahti, a nakon incidenta s dva velika kruzera 2003. godine, taj je promet znatno smanjen i uvjeti za sidrenje pred Gradom postroženi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....