Udomaćila seDubrovački znanstvenik o tropskoj ribi u našem akvatoriju: ‘Ne treba je se bojati, lijepa je u akvariju, a još bolja...‘

Pojava ribe vatrenjače, tropske vrste uočene nedavno kod Korčule i Mljeta, uznemirila je ribare i kupače koji se pitaju treba li brinuti zbog ‘ukazanja‘ novog predatora u južnom akvatoriju. Znanstvenik iz dubrovačkog Instituta za more i priobalje dr. Valter Kožul upozorava da ‘bodljikava‘ vatrenjača nije novi pridošlica u Jadran i da nema razloga za paniku:

Vatrenjača nanosi štetu morskoj fauni

-Radi se o vrsti koja se iz Crvenog mora preko Mediterana kreće postepeno prema našem moru gdje je prisutna već 3 do 4 godine. Prvi put je snimljena podvodnom kamerom oko Visa, a imaju je već i Crnogorci u akvariju. Zapravo može biti jako lijepa akvarijska riba, mi smo u Dubrovniku imali jedan primjerak koji je nedavno uginuo, a stigao nam je s Kalamote. Kupači se ne moraju brinuti, vatrenjača je bojažljiva i brzo se odmakne ako ugleda ljude. I nije pogubna, naprotiv, itekako je jestiva i dobra za na gradele – umiruje javnost dr. Kožul i otkriva kako je ovu ribu poznatu i pod nazivom riba lav ili riba paun lako uloviti ostima. Ako ih je više ‘na okupu‘ u kratko vrijeme može se naloviti desetak i više primjeraka. No, znanstvenik otkriva kako za neke organizme egzotični uljez ipak nije bezopasan:

- Prijetnja je jer se hrani s mlađi ribe i rakovima među kojima su brojne gospodarski važne vrste. Mrijesti se u tropskim predjelima čitave godine. Hoće li biti tako i u Jadranu još ćemo vidjeti, ipak dolazi iz toplih mora, a naš je Jadran sezonalan, pa ostaje pitanje kako će se prilagoditi, hoće li zimi ići u dublje more gdje mu je toplije, hoće li se nastaviti i u novoj sredini intenzivno razmnožavati jer se inače mrijesti svakih deset dana... – propituje dubrovački stručnjak buduće navike vatrenjače koja najčešće naraste oko 25 centimetara, no može ići i do 40 centimetara:

Vatrenjača je ‘gostovala‘ i u dubrovačkom akvatoriju

Tonci Plazibat/Cropix

- Zbog svoje ‘ugrađene‘ zaštite, 18 otrovnih bodlji, ima malo prirodnih neprijatelja. Tu bi mogli ubrojiti morskog psa, kirnji, murinu, kostoroga. Nije brz plivač ali se udaljava pri pojavi ronioca ili kupača. Dakle nema opasnosti osim za one koji je love. Otrov je kao i kod nekih naših vrsta riba kao što je pauk, dosta jak, izaziva jaku bol, crvenilo i trnjenje ili privremenu paralizu ekstremiteta. Može biti poguban za osjetljive osobe, ali za takve osobe i ubod pčele ima jednako djelovanje. Dakle nema potrebe za strahom – uvjerava dr. Valter Kožul i za kraj daje savjet potencijalnim ‘nalaznicima‘:

- Ulovljene primjerke trebalo bi prijaviti nama na Institut jer nam je potrebno kako bi utvrdili obujam prilagodbe na Jadran koji ima sezonalnost u odnosu na tropska mora. Ova vrsta je napravila veliku štetu u zapadnom Atlantiku i istočnom Mediteranu gdje se organizirano izlovljava. Dobra strana je da je jestiva i da se lako lovi – zaključuje znanstvenik iz Instituta za more i priobalje i napominje kako se u slučaju vatrenjače radi o lesepsijskom migrantu, odnosno o vrsti koja je na putu prema sjeveru prošla kroz Sueski kanal iz Crvenog mora. Posljednjih godina viđali su je u Konavlima i na Elafitima a prošlog ljeta ‘iznenadila‘ je pojavivši se pred plažama Babinog kuka.